hrvatski

Sjeverna Hrvatska na izmaku eneolitika i početku ranog brončanog doba

Pri kraju eneolitika u cijeloj Hrvatskoj rasprostirala se vučedolska kultura (zapadnije s nekim osobitostima). Međutim, na samom početku brončanog doba Karpatske kotline, u istočnom dijelu sjeverne Hrvatske i u Srijemu (do linije Našica) pojavljuje se i formira vinkovačka kultura, koja je matičnog prostora potisnula klasičnu vučedolsku kulturu. U prvi mah kasna vučedolska kultura nastavlja živjeti od okolice Požege do okolice Koprivnice i Ludbrega, te Zagreba (Staro Čiče). Situacija s istraživanja nalazišta Vinkovci-Hotel/Tržnica i Đakovo-Grabrovac, kao i istraživanja najkasnije vučedolske faze na lokalitetu Koprivnička Rijeka-Rudina 1, govore nam o očito jednom djelomičnom suživotu različitih kultura, a možda i populacija (barem u prvom trenu).U Vinkovcima i Đakovu nalazimo u sklopu ranovinkovačke kulture import keramičkih nalaza kasne vučedolske kulture, a neke vinkovačke i somođvarske elemente nalazimo na lokalitetu Koprivnička Rijeka-Rudina 1, koji pripada fazi već pomalo degradirane vučedolske kulture.Trenutno stanje istraživanja pokazuje da najkasnija vučedolska kultura u sjevernoj Hrvatskoj broji 16 kartiranih nalazišta, dok u isto vrijeme najranija vinkovačka kultura ima 20 kartiranih nalazišta od Iloka do okolice Našica. Kasnija situacija pokazuje da je od Zemuna do okolice Koprivnice kartirano 30 kasnijih vinkovačkih lokaliteta, a ubrojimo li u to i nalazišta tzv. Bebrina-tipa vinkovačke kulture bit će ih još 8 više. Kasna vinkovačka kultura širi se bosanskom Posavinom (Laminici) do Kvarnera (Vlačka Peć), te u možda kasnijim manifestacijama po Lici (Lički Osik) i dijelu Istre (vjerojatno dio nalaza s Brijuna).

kraj eneolitika početak ranog brončanog doba; sjeverna Hrvatska

nije evidentirano