hrvatski

Mogućnost vodoopskrbe malih otoka na primjeru otoka Suska

U Hrvatskoj postoji cijeli niz malih otoka bez organizirane vodoopskrbe, što je i jedan od razloga stalnog opadanja broja stanovnika na njima. Pitkom vodom se opskrbljuju iz cisterni, a u ljetnim razdobljima sa dolaskom turista i flaširanom vodom. Postoji nekoliko mogućnosti za organiziranje vodoopskrbe za takove otoke. To je, u prvom redu, mogućnost korištenja lokalnih vodnih resursa, a ako ih nema u dovoljnim količinama, spajanje cjevovodom sa kopnom ili dovoženje vode vodonoscima. Tijekom 2001. godine pokrenut je projekt revitalizacije otoka (Susak, Molat i Dugi otok) čija je prva faza (JEIĆ et al., 2001) ukazala na perspektivne lokacije koje su trebale detaljna istraživanja. Ovim radom predstavit ćemo rezultate hidrogeoloških istraživanja na otoku Susku 2002. godine izvedenih u sklopu druge faze istraživanja. Tada su izbušene 4 istražno-eksploatacijske bušotine, na kojima su izvedena probna crpljenja i određen ukupni kapacitet oko 3 l/s bočate vode, ali uz ograničenje da je za vrijeme ljetnog razdoblja 2002. godine bilo dosta oborina, tako da se ne može govoriti o maksimalnim crpnim količinama tijekom sušnih razdoblja. Kako je otok Susak relativno male površine, najveći problem pri budućoj stalnoj eksploataciji je mogućnost obnovljivosti rezervi vode u podzemlju, te prijeteće zaslanjenje kod precrpljivanja vodonosnika. Stoga je potrebno kvalitetno praćenje stanja u podzemlju, ali i kontrola ograničene količine crpljenja.

vodoopskrba malih otoka; Susak; utjecaj mora; salinitet; krški vodonosnik; umjetno prihranjivanje

nije evidentirano