Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Voltin element (CROSBI ID 104939)

Prilog u časopisu | popularni rad

Smontara, Ana Voltin element // Matematičko fizički list, 54 (2003), 2; 205-205

Podaci o odgovornosti

Smontara, Ana

hrvatski

Voltin element

Pri kraju XVIII stoljeća opazio je Luigi Galvani, liječnik u Bologni, da se svježi žablji kraci, koji su bili obješeni na bakrenoj žici, pričvršćenoj na željeznuoj ogradi balkona, trgnu svaki puta kad se taknu željezne ograde. Ovim slučajnim opažanjem Galvanija počelo se razvijati jedno cijelo poglavlje fizike i elektrotehnike. Galvani je tu pojavu krivo tumačio, a tek nakon nekoliko godina uspijelo je fizičaru Volti da protumači tu pojavu onako kako je i danas tumačimo. Uronimo li u razrijeđenu sumpornu kiselinu ploču od cinka i bakra tako da se u tekućini ne dotiču i na svaku od njih pričvrstimo bakrenu žicu, možemo Voltinim kondenzacionim elektroskopom pokazati da je bakrena ploča nabijena pozitivno, a cinčana negativno. Voltin kondenzacioni elektroskop ima umjesto kuglice metalnu ploču. Stavimo li na tu ploču koji izolator (npr. tinjac) i na njega drugu metalnu ploču koja je pričvršćena na držak od izolatora sastavili smo kondenzator. Ako ploče tog kondenzatora spojimo s bakarnom i cinčanom pločom, jedna se od njih nabije na potencijal bakra, a druga na potencijal cinka. Dignemo li gornju metalnu ploču i tinjac, rastavili smo kondenzator, pa je kapacited same donje metalne ploče manji, i zbog toga potencijal toliko naraste da nam listići elektroskopa pokazuju otkon. Takvu napravu, gdje su ploče od bakra i cinka umočene u razrijeđenu sumpornu kiselinu nazivamo Voltin element. Krajevi se metalnih ploča izvan tekućine zovu polovi elementa, i to kod voltina elementa bakar je pozitivni pol, a cink negativni. Ploče od bakra i cinka zovu se elektrode. Zbog dotira metala s tekućinom nastaju kemijski procesi, pa se kraj toga oslobađaju elektroni i skupljaju se u nejednakim količinama na metalnim pločama, te zbog toga nastaje razlika potencijala. Ako bakrenu i cinčanu ploču spojimo izvan elementa metalnom žicom strujaće zbog razlike potencijala elektroni kroz spojnu žicu. Dotle dok su metali u dodiru s tekućinom, oslobađaju se neprestano elektroni, pa će uvijek biti razlika potencijala, i teći će struja. Ako su polovi elementa vodljivo spojeni kažemo da je krug struje elementa zatvoren, inače je otvoren. Na polovima otvorenog elementa razlika je potencijala koja je uzrok da teče struja, ako krug struje zatvorimo. Zbog te razlike potencijala gibaju se elektroni, električni naboj, pa se zato često govori o elektromotornoj sili.

Volta; elektromotorna sila

nije evidentirano

engleski

Volta's cell

nije evidentirano

Volta; E.M.F.'s

nije evidentirano

Podaci o izdanju

54 (2)

2003.

205-205

objavljeno

1332-1552

Povezanost rada

Fizika, Pedagogija