hrvatski

Drvne ploče i emisija formaldehida

U prvom poglavlju pod naslovom Drvne ploče dat je kratki uvod u problematiku, izvršena osnovna podjela drvnih ploča te ukazano na značaj pojave drvnih ploča. Navedeni su troškovi proizvodnje pojedinih vrsta drvnih ploča te udio vrijednosti drva i iskorištenje drvne sirovine kako bi se dobio odgovor zbog čega su se pojedine vrste ploča pojavile na tržištu. Istaknut je današnji osnovni problem drvnih ploča, a to je ekološka besprijekornost, odnosno minimalna emisija slobodnog formaldehida tijekom proizvodnje i uporabe drvnih ploča. U drugom poglavlju Ploče od usitnjena drva obrađeni su najvažniji predstavnici ploča od usitnjena drva, tj. ploče iverice i ploče vlaknatice. Obrađeni su tehnološki postupci proizvodnje, normirana svojstva i primjena ploča iverica s vodoravnim položajem iverja, ploča iverica s okomitim položajem iverja (ekstruzijske iverice), ploča iverica s makroiverjem (OSB), te ploča vlaknatica proizvedenih mokrim postupkom i suhim postupkom (MDF). Također su obrađeni postupci oblaganja (oplemenjivanja) ploča iz usitnjena drva. Treće poglavlje Ploče od uslojena drva i ostale ploče obrađuje furnirske ploče, furnirske ploče posebne namjene, stolarske (panel) ploče, ploče od masivna drva, kombinirane ploče, otpreske te drvne proizvode za građevinske konstrukcije. Ukratko je opisana tehnologija proizvodnje i primjena pojedinih ploča, te specifičnosti koje proizlaze iz primjene novih Europskih normi. U poglavlju Predvidiv razvitak drvnih ploča niz je statističkih priloga (tabličnih i grafičkih) vezanih za stanje i predvidiv razvitak drvnih ploča u Europi i svijetu, uz bogatu analizu statističkih podataka. Statistički podaci navedeni su od 1970. godine pa do 2002. godine, s predviđanjima do 2010. godine, odnosno čak do 2020. godine. Ukazano je na specifičnosti pojedinih tržišta s osobitim naglaskom na europsko i američko tržište, kao najznačajnija svjetska tržišta drvnih ploča. Za države najveće proizvođače, uvoznike i izvoznike drvnih ploča navedeni su pojedinačni podaci. U petom poglavlju Formaldehid obrađena je ova ekološki negativna kemijska komponenta koja je gotovo neizbježna u današnjoj proizvodnji drvnih ploča. Navedene su osnovne postavke proizvodnje, svojstava i primjene formaldehida, te ukazano da drvne ploče nisu jedini izvori opasne emisije formaldehida u atmosferi. Objašnjeni su efekti imisije i emisije formaldehida. Osobito detaljno su obrađeni medicinski aspekti djelovanja formaldehida, od akutnih (kratkotrajnih) zdravstvenih učinaka, kroničnih (dugotrajnih) zdravstvenih učinaka, teratogenosti i mutagenosti, pa sve do znanstvenih spoznaja o kancerogenosti slobodnog formaldehida. Ukratko je opisan i postupak u slučaju kontakta s formaldehidom. Šesto poglavlje Kemijske komponente za proizvodnju drvnih ploča uglavnom se bavi petrokemijskim sintetskim smolama za proizvodnju ljepila za drvne ploče, a osnovni predmet obrade jesu sintetske formaldehidne smole. Detaljno je obrađena proizvodnja, svojstva i otvrdnjavanje najvažnijih ljepila u proizvodnji drvnih ploča: karbamid-formaldehidnih, melamin-formaldehidnih, fenol-formaldehidnih. Ukratko su obrađene i ostale vrste sintetskih i prirodnih veziva koje se manje upotrebljavaju. Navedeni su i najznačajniji faktori razvoja ljepila za drvne ploče. Sedmo poglavlje pod naslovom Metode ispitivanja slobodnog formaldehida osobito je bogato metodama izolacije slobodnog formaldehida iz smola i drvnih ploča, te metodama analize slobodnog formaldehida u vodenim otopinama dobivenim primjenom prethodnih postupaka. Obrađene su brojne metode izolacije formaldehida iz drvnih ploča, od metoda korištenih isključivo u znanstvene svrhe, do perforatorske metode, metode boce, plinskoanalitičke metode, komorne metode, desikatorske metode, a koje su normirane EN, ASTM, JIS, JAS, ili ISO normama. Također su date instrukcije za provođenje najvažnijih ispitnih metoda, te ukazano na probleme determinacije korelacijskih ovisnosti koncentracije formaldehida, dobivene različitim meotodama u području današnjih niskih vrijednosti. U osmom poglavlju pod naslovom Naknadna emisija slobodnog formaldehida u drvnim pločama navedeni su brojni primjeri kretanja naknadne emisije slobodnog formaldehida koja se već četrdesetak godina prati u razvijenim zapadnim zemljama. Opisane su intenzivne aktivnosti usmjerene smanjenju emisije formaldehida, a rezultati tih aktivnosti prikazani nizom primjera. Također su prikazani i napori za smanjenje emisije formaldehida u Republici Hrvatskoj, kao i stanje posljednjih godina. Istaknuti su i Američki, Europski i Japanski aktualni propisi o emisiji formaldehida. Deveto poglavlje pod naslovom Faktori koji utječu na oslobađanje formaldehida detaljno objašnjava bit emisije formaldehida, ističe osnovne uzroke naknadne emisije formaldehida, te utjecajne faktore, od kemijsko-tehnoloških svojstava sintetskih formaldehidnih smola, nanosa smole, otvrđivača, pa preko anatomskih, kemijskih i tehnoloških svojstava drva, uvjeta prešanja, postupaka s gotovim pločama, do uvjeta primjene gotovih drvnih ploča i ostalih uvjeta. Posljednje poglavlje nosi naslov Metode smanjenja emisije formaldehida i u konačnici pokazuje vrlo značajna dostignuća petrokemijskih i drvnotehnoloških stručnjaka na razvoju metoda smanjenja emisije formaldehida u drvnim pločama. Prikazane su brojne metode smanjenja emisije formaldehida, od kemijskih metoda primjenjivih tijekom postupka projektiranja sintetskih smola, kemijskih metoda primjenjivih u proizvodnji drvnih ploča, tehnoloških zahvata tijekom proizvodnje ploča, naknadnih tretmana, premazivanja, bojenja i oblaganja ploča, pa sve do regulacije uvjeta uporabe drvnih ploča. Na kraju su posebno istaknute metode smanjenja emisije u Sjevernoj Americi, s obzirom na njihovu raznolikost i specifičnost u pojedinim regijama.

Drvne ploče; razvojni trend; formaldehid; emisija formaldehida; sintetske smole; ispitne metode; smanjenje udjela slobodnog formaldehida

nije evidentirano