Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj mrežnih izvora informacija na razvoj znanstvene komunikacije u društvenim znanostima u Hrvatskoj (CROSBI ID 338357)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Vrana, Radovan Utjecaj mrežnih izvora informacija na razvoj znanstvene komunikacije u društvenim znanostima u Hrvatskoj / Aparac-Jelušić, Tatjana (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2003

Podaci o odgovornosti

Vrana, Radovan

Aparac-Jelušić, Tatjana

hrvatski

Utjecaj mrežnih izvora informacija na razvoj znanstvene komunikacije u društvenim znanostima u Hrvatskoj

Znanost predstavlja dinamični sustav čiji su elementi nalaze u neprekinutom niz aktivnosti, koje za cilj imaju prijenos znanstvenih informacija unutar sustava znanosti, ali i zvan njega, u društvenu zajednicu u kojoj znanost djeluje. Društvena zajednica nije samo korisnik rezultata znanstvenih istraživanja, nego i katalizator njihova odvijanja, jer znanstvenicima osigurava nužni kontekst, u kojem dolaze do novih spoznaja. Znanost danas predstavlja složen informacijski sustav, čija se struktura krajem 20. stoljeća našla pred velikim izazovima i mogućim korjenitim promjenama pojavom informacijske tehnologije. Naznake promjena sve su vidljivije, osobito u radu znanstvenika, jer ih sve veći broj aktivno koristi elektroničke izvore informacija, a potom i objavljuje vlastite radove u elektroničkim publikacijama. S obzirom da su hrvatski znanstvenici dio svjetske znanstvene zajednice, promjene koje se odvijaju u sustavu znanstvene komunikacije imaju utjecaja i na njihov rad. Imajući na umu navedeno, u ovom će se radu kroz uvodne napomene nastojati ukazati na bitne elemente sustava znanstvenog komuniciranja koji su u sadašnjem trenutku najviše izloženi promjenama, a zatim i istražiti načine na koji hrvatski znanstvenici u društvenim znanostima međusobno komuniciraju, na koji način dolaze do izvora informacija za znanstveno-nastavni rad i načine objavljivanja svojih radova. Svrha istraživanja je na temelju podataka prikupljenih istraživanjem utvrditi je li došlo do povećane upotrebe informacijske tehnologije u komuniciranju među znanstvenicima u području društvenih znanosti u Hrvatskoj. Za instrument kojim je provedeno istraživanja znanstveno-nastavnog i suradničkog osoblja izabran je anketni upitnik, jer se očekivalo da će na optimalan način omogućiti prikupljanje podataka o ključnim problemskim područjima znanstvenog komuniciranja, na koje se odnosi ovaj rad. Anketni upitnik kojim je provedeno istraživanje sadrži ukupno 35 pitanja i podijeljen je u tri velike cjeline. Istraživanje je provedeno na 16 fakulteta od 17. siječnja do 20. ožujka 2003. godine. Rezultati istraživanja ukazali su na sljedeće činjenice. Ispitanici intenzivno koriste Internet u komunikaciji s kolegama (97, 42%), i to najčešće rade na svom radnom mjestu, pri čemu 96, 19% ispitanika elektroničkom poštom komunicira sa svojim kolegama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ispitanici koji djeluju u području društvenih znanosti, služe se elektroničkom poštom radi razmjene znanstvenih informacija s kolegama u Hrvatskoj i inozemstvu, i to u većoj mjeri za slanje objavljenih radova (63, 25%), i u manjoj mjeri za slanje rukopisa radova (50, 21%). Elektroničko komuniciranje primjeren je oblik komunikacije u znanstvenoj zajednici, pri čemu znanstvenici u području društvenih znanosti aktivno sudjeluju i u znanstvenim projektima uz potporu informacijske tehnologije na lokalnoj razini (58, 44%) i na udaljenim lokacijama (43, 69%), a k tomu, takav način rada nije dodatno vremenski opteretio svakodnevni rad znanstvenika. Ispitanici iz područja društvenih znanosti (92, 80%) smatraju da im je informacijska tehnologija unaprijedila proces komunikacije s kolegama. Ispitanici smatraju da se elektroničkom komunikacijom potiče interdisciplinarna suradnja među znanstvenicima (80, 93%). Veći udio informacijske tehnologije u komunikaciji među znanstvenicima za rezultat je imao brisanje granica između formalnog i neformalnog komuniciranja ili barem do manje vidljivih granica. Ispitanici iz područja društvenih znanosti čitaju literaturu i iz drugih područja znanosti kao nadopunu literaturi iz svojeg područja kojom se svakodnevno služe (63, 27%). Ispitanici iz područja društvenih znanosti često se služe stručnim i znanstvenim tiskanim časopisima iz svojeg područja (41, 10%) ; također se često (39, 91%) služe i stručnim i znanstvenim elektroničkim časopisima. Prosječan broj naslova časopisa (tiskanih i elektroničkih) koji znanstvenici područja društvenih znanosti prate u toku jedne godine je 10. Relevantnost predstavlja najvažniji kriterij kod izbora naslova tiskanih i elektroničkih časopisa koje čitaju ispitanici. Prosječna starost časopisa kojima se ispitanici služe je od 1 do 3 godine, dok je prosječna starost knjiga od 6 mjeseci do 1 godine. Starost literature smatra se presudnom za izbor izvora informacija među ispitanicima iz područja društvenih znanosti. Knjižnica ustanove predstavlja središnju točku u kojoj ispitanici dolaze do izvora informacija. Ispitanici su uglavnom zadovoljni brojem naslova časopisa. Ispitanici još uvijek radije koriste tiskanu verziju časopisa. Ispitanici iz područja društvenih znanosti koriste bibliografske baze podataka u elektroničkom obliku (82, 83%) kojima najčešće pristupaju s radnog mjesta. Samo 45, 06% ispitanika sudjelovalo je u nekom obliku tečaja/seminara/predavanja o korištenju elektroničkih izvora informacija., što se može smatrati nedovoljnim. Upotrebom elektroničkih izvora informacija, ispitanici su znatno uštedjeli vrijeme za pripremu znanstvenih radova. Pronalaženje informacija u elektroničkim izvorima nije uvijek bilo uspješno za ispitanike, pri čemu najveći broj ispitanika (58, 77%) ponekad ne uspije pronaći tražene informacije. Najveći broj ispitanika (91, 27%), neuspjesi u pronalaženju informacija nisu odvratili od dovršetka započetog rada ili započinjanja novog. Nešto više od trećine ispitanika (35, 65%) uglavnom se ne slaže sa tvrdnjom da je njihovo područje/polje/grana znanosti u kojem rade sadržajima premalo zastupljeno u elektroničkim izvorima informacija. 61, 30% ispitanika smatra da elektronički izvori informacija ne mogu u potpunosti zamijeniti tiskane u sljedećih 5 godina. Ispitanici iz područja društvenih znanosti redovito objavljuju radove u domaćim časopisima, dok u stranim časopisima svoje radove objavljuju ponekad, u zbornicima radova često, dok radove u obliku poglavlja u knjizi i kao knjigu najčešće ne objavljuju. Ispitanici navedenog područja radove ne objavljuju u elektroničkim časopisima. Najvažnija tri kriterija u tiskanim časopisima na temelju kojih ispitanici odlučuju o slanju svojih rukopisa za objavu su: ugled časopisa, brz i pravedan recenzijski postupak i vidljivost časopisa u sekundarnim izvorima. Najvažnija tri kriterija u elektroničkim časopisima na temelju kojih ispitanici odlučuju o slanju svojih rukopisa za objavu su: ugled časopisa, brz i pravedan recenzijski postupak i kratak rok objave časopisa. Ispitanici svoje radove ne objavljuje na vlastitim Web stranicama (89, 04%), niti to čine na Web stranicama ustanove u kojima su zaposleni (78, 80%). Većina ispitanika u potpunosti se slaže da objavljivanje radova u elektroničkom obliku čim se postiže veća dostupnost radova. Većina ispitanika u potpunosti se slaže da se sustavnim objavljivanjem radova u elektroničkom obliku stvaraju virtualne zajednice stručnjaka srodnih disciplina. Većina ispitanika u potpunosti se slaže s mogućnosti objave vlastitog rada u elektroničkom obliku na Internetu bez ikakvih ograničenja u pristupu. Većina ispitanika u potpunosti se slaže da im je potrebno dodatno obrazovanje kako bi se mogli što kvalitetnije služiti elektroničkim izvorima informacija. Na temelju dobivenih rezultata, možemo zaključiti da su ciljevi istraživanja ostvareni. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja možemo zaključiti da se postojeći komunikacijski obrazac hrvatskih znanstvenika u području društvenih znanosti u svojoj strukturi bitno ne razlikuje od obrasca komuniciranja drugih znanstvenika istog područja u svijetu. Razlike koje se pritom pojavljuju, opažene su u broju i kvaliteti izvora informacija kojima se služe znanstvenici u društvenim znanostima u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja također su pokazali neposredno zanimanje znanstvenika za korištenje elektroničkih izvora informacija, koji su postali sastavnim dijelom diskursa rada hrvatskih znanstvenika. Veća dostupnost elektroničkih izvora informacija znanstvenicima omogućuje ne samo dolaženje do sve većeg broja znanstvenih informacija, nego i stjecanja novih vještina i znanja nužnih za sve složeniji rad u elektroničkoj radnoj okolini. Elektronički izvori informacija predstavljaju nadopunu tiskanim izvorima informacija, koji pak predstavljaju temelj još uvijek važećeg obrasca komuniciranja znanstvenika. Stav je znanstvenika u društvenim znanostima elektroničke publikacije neće u potpunosti zamijeniti tiskane u sljedećih 5 godina. Očekuje se da će obje vrste izvora nastaviti postojati paralelno s razvojem novih komunikacijskih oblika, sve do trenutka dok svojom kvalitetom ne postanu temeljem novog obrasca komuniciranja. Prevagu novom obrascu moglo bi donijeti opsežnije objavljivanje radova znanstvenika različitog statusa u znanstvenoj zajednici, kako bi se stvorili što širi autorski i čitateljski temelji za usvajanje novog obrasca komuniciranja. Da bi se postigla kvaliteta elektroničkih sadržaja, u prvom je koraku u Hrvatskoj potrebno uvjeriti uredništva svih domaćih znanstvenih tiskanih časopisa da radove svojih autora objavljuju i u elektroničkoj varijanti na Internetu, te da su obje varijante radova jednakovrijedne. Povećanim opsegom znanstvenih radova u elektroničkom obliku bilo bi moguće osnovati svojevrsnu burzu hrvatskih znanstvenih radova potvrđene kvalitete iz područja društvenih znanosti do kojih bi znanstvenici mogli doći na vlastiti zahtjev u skladu sa svojim informacijskim potrebama. Pritom je dostupnost sekundarnih izvora informacija vrlo važna kako bi u svakom trenutku omogućili uvid ne samo u postojanje određenog znanstvenog rada u elektroničkom obliku, nego i stupanj njegove dostupnosti. Ustanove koje to mogu omogućiti su digitalne knjižnice koje svojim pojedinim komponentama mogu poslužiti znanstvenicima u otkrivanju zabilježenog znanja i njegovom dohvatu. Od knjižnica hrvatskih sveučilišta se očekuje da prepoznaju svoje potencijale, i da u bliskoj budućnosti budu aktivniji sudionici promjena u komunikacijskom obrascu u znanosti, prvenstveno zbog toga što su knjižnice i dalje središnje točke u kojima znanstvenici dolaze do literature. Promjene pred kojima se nalazi sustav znanstvenog komuniciranja u Hrvatskoj u kojem sudjeluju i znanstvenici područja društvenih znanosti nalazi se pred promjenama koje će promijeniti način na koji znanstvenici dolaze do znanstvenih informacija, provode svoja istraživanja i objavljuju radove. Svojim aktivnim sudjelovanjem mogu pridonijeti stvaranju preduvjeta za promjene komunikacijskog obrasca u smjeru koji će njima samima omogućiti kvalitetniji rad.

znanstveno komuniciranje; komunikacijski obrazac; društvene znanosti; informacijska tehnologija; sveučilišta

nije evidentirano

engleski

Influence of networked information resources on development of scientific communication in the field of social sciences in Croatia

nije evidentirano

scientific communication; communication paradigm; social sciences; information technology; universtities

nije evidentirano

Podaci o izdanju

391

17.12.2003.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Informacijske i komunikacijske znanosti