hrvatski

Oblici sedimentnih tijela i modeli taloženja badenskih naftonosnih naslaga područja Beničanaca, Ladislavaca i Oboda

Premda pripadaju istoj kronostratigrafskoj jedinici - badenu - naftonosne stijene u području Beničanci - Ladislavci - Obod pokazuju značajne razlike u sustavu taloženja i oblicima sedimentnih tijela, kako unutar istoga, tako i od područja do područja: - U području Beničanaca prevladavaju klinoformna siparišna i debritna tijela breča nastalih akumulacijom velike količine dolomitnog detritusa u priobalju duž strmih padina i litica tektoniziranog mezozojskog dolomitnog masiva koji je bio u tektonskom izdizanju.Rjeđa su tanja tijela brečo-konglomerata i konglomerata nastalih pretaložavanjem dolomitnoga detritusa u priobalnoj zoni tijekom napredovanja badenske transgresije ponegdje praćene tvorbom i razgrađivanjem koralinacejskih grebena čiji je detritus mjestimice taložen i u konglomeratima zajedno s pješčanim materijalom. U pojedinim bušotinama nalaze se (kanalna?) tijela brečo-konglomerata vjerojatno nastala u gornjem dijelu deltnih lepeza. - U području Ladislavaca dominiraju velika tijela priobalnih vapnenačkih konglomerata sa ili bez koralinacejskog i/ili briozojskog grebensko-prigrebenskog biodetritusa. Nastala su pretaložavanjem detritusa koji potječe od sipara i debrita sa strmih padina tektonski razlomljenog i razdrobljenog masiva donjokrednih vapnenaca, a dijelom i fosilnoga detritusa nastalog razgradnjom im pretaložavanjem badenskih koralinacejsko-briozojskih grebena koji su postojali na hridinama i pličinama u priobalnoj zoni, uz neprestanu tvorbu, razaranje i retrogradacijsko premiještanje grebena tijekom badenske transgresije. Česta su i klinoformna siparišna i debritna tijela odronskih i/ili debritnih breča duž litica tektoniziranog donjokrednog vapnenačkog masiva koji je bio u izdizanju. Ta su tijela produkti akumulacije velikih masa nesortiranog siparišnog i/ili debritnog materijala u kojemu se tik uz litice pojavljuju i veliki blokovi - olistoliti. Rjeđe se nalaze tijela brečo-konglomerata i krupnozrnastih pješčenjaka vjerojatno taložena u gornjem dijelu delti i u distribucijskim kanalima i koritima. - U području Oboda klinoformna siparišna i debritna tijela karbonatnih padinskih breča znatno su rijeđa.Prevladavaju velika lepezna tijela nastala taloženjem iz turbiditnih tokova u dubljem, mirnijem dijelu bazena ispod osnovice valova olujna vremena uz dominaciju pelitnog taloga bogatog planktonskom faunom i organskim materijalom u reduktivnim - euksinskim - uvjetima (= naftni šejlovi. Krupnozrnasti detritus donjih intervala turbiditnih sekvencija donešen je niz distribucujske kanale iz zaleđa badenskoga kopna, a dijelom potječe od priobalnih karbonatnih klastita te od razaranja priobalnih koralinacejskih grebena. Donji intervali nekih sekvencija sadrže toliki udio biodetritusa da od litoarenitnih pješčenjaka prelaze u kalkarenacejske ili biokalkarenitne pješčenjake. Turbiditi, koji ovdje u pravilu pripadaju srednjozrnastim - pješčanim - turbiditima, sami po sebi ne sadrže toliko krupnozrnastog detritusa, osim u pojedinim sekvencijama taloženim u opskrbnim kanalima, da bi ovdje predstavljali značajne kolektorske stijene. Međutim, mlađom naknadnom tektonikom stijene turbiditne lepeze razlomljene su i razdrobljene u tektonske breče visoke sekundarne poroznosti i odličnih naftonosnih svojstava, tako da u tom naftnom polju predstavljaju značajne kolektore.

Debritne breče; turbiditi; naftni šejlovi; Baden; Slavonija; Hrvatska

nije evidentirano