hrvatski

Lijepa naša baština : književno antroploške teme (poglavlje: Novi zapisi hrvatske usmene književnosti i tradicijske kulture)

Tekstovi u ovoj knjizi nastali su od 1991. do svršetka 1997. godine. Okupljeni su oko ovih čvorišta: raščlamba hrvatske kulture i civilizacije, neka pitanja suodnosa književnosti i tradicijske kulture, mjesto usmene književnosti u hrvatskoj kulturnoj baštini, aktualizacije narodnog života i običaja. Poglavlje: Novi zapisi hrvatske usmene književnosti i tradicijske kulture (opis i izbor tekstova). Ovaj najduži tekst u knjizi nov je i baš za ovu prigodu napisan rad. Želio je pokazati mogućnost života usmene književnosti danas ( i na terenu i u zapisu). ... U naše vrijeme, na izmaku drugog tisućljeća, u doba modernih i elektronskih medija gotovo da je teško i zamišljati izvedbe usmene književnosti i trajanje tradicijske kulture u svojoj prirodnoj sredini (živoj komunikaciji). Kao da vrijedi pravilo: tradicijska se kultura, sa svim svojim pojavnim oblicima, nalazi samo u etnografskoj građi kao znak/izgled prošlih vremena. Tu je dobrodošla i za njom se poseže kad se želi pokazati prirodno stanje davnih i dalekih vremena, kad se želi dokumentirati mjesna duhovitost, kad se pokazuju slojevi nacionalnoga kulturnog identiteta i sl. ... Etnološka građa i zapis usmenoga teksta nešto je sasvim drugo od izvođenja. To je prvenstveno izgled onoga što je bilo u živoj komunikaciji, u izvođenju. Za nas su to stvarni čimbenici tradicijske kulture, nezamjenjivi i za povijesni slijed i strukturalni opis.

hrvatska kultura i civilizacija; suodnosi književnosti i tradicijske kulture; usmena književnost; hrvatska kulturna baština; narodni život i običaji

nije evidentirano