hrvatski

određivanje životne dobi uporabom antropoloških parametara na zubima

Zub kao najpostojaniji ljudski organ najbolji je u postupcima procjene dobi. Istraživanje je provedeno na 160 intaktnih jednokorijenskih i dvokorijenskih humanih zuba ekstrahiranih temeljem dtrogih indikacija specijalista stomatologije. Zubi su dezinficirani, posušeni i rendgenski snimljeni. nakon toga je načinjena sekcija uzdužnog reza kroz zub kako bi se lakše promatrala sva tkiva i morfološke osobitosti zuba. Dob je procjenjivana na tri načina: metoda 1 - analiza translucencije korijenskog dentina, metoda 2 - analiza korijena i korijenskog kanala sa rendgenske snimke, i metoda 3 - promatrana su 6 parametara na svakom zubu. Svi su podaci podvrgnuti korelacijskoj i regresijskoj analizi, a pokazali su sljedeće: sve tri korištene metode u značajnoj su korelaciji s realnom dobi, a najbolja od njih je metoda 3 kod koje koeficijent korelacije iznosi 0, 98, p<0.001. Zubi gornje čeljusti bolji su za procjenu dentalne dobi od zubi donje čeljusti. U značajnoj su korelaciji sa realnom dobi, a kod metode 3 koeficijent korelacije iznosi 0.98, p<0.001. Procjena dobi na dvokorijenskim zubima u značajnoj je korelaciji s realnom dobi, p<0.001 (koeficijent korelacije 0.99) u odnosu na procjenjenu dob kod jednokorijenskih zubi. Rezultati pokazuju da je i spol u značajnoj korelaciji sa realnom dobi. Značajnija je korelacija kod žena i realne dobi za metodu 3, a koeficijent korelacije iznosi 0.98, p<0.001.Regresijskom analizom dobiveni su logaritmi za izračun točne dentalne dobi.

Zubi; Dentalna dob

nije evidentirano