hrvatski

Razvoj i problemi primjene feromonskih klopki u zaštiti šuma od potkotrnjaka

Potkornjaci (Scolytidae ; Coleoptera) su najznačajnija porodica kornjaša štetnih u šumama (Kovačević, 1956), stoga ne čudi da postoji velik interes šumara za njih. Od kraja 70-tih godina prošlog stolječa, u šumarsku se praksu uvođaju metode feromona, kao metoda za pračenje i suzbijanje potkornjaka. Za ekološki ravnotežu u šumi vrlo su važni regulacijski organizmi koji stalno reduciraju broj štetnika u stanju latence, te na taj način sprečavaju njihovo prenamnoženje. Problem selektivnosti feromonske klopke leži u njenoj kairomonskoj vezi prema "neciljanih vrsta", uglavnom predatorskim kukcima i parazitoidima. Stoga na pitanje učinkovitosti feromona, osim o ulovima, treba tažiti odgovor u ovisnosti o vrsti antagonista. U smrekovim kulturama se u zadnjem desetljećju bilježi porast populacija sekundarnih štetnika, naročito smrekinih potkornjaka. Velika ponuda pogodnog materijala i hrane uz povoljne klimatske prilike omogućili su njihovu naglu progradaciju. U idealnom slučaju zaštita šuma bi se trebala baviti sa što više preventivnim i profilaktičkim metodama i čim manje terapijskim, koja sa sobom nosi vrlo problematičnu uporabu otrova. Tom cilju zasigurno pridonosi uporaba feromona i klopki u svrhu praćenja i smanjivanja populacija pa i uz sve probleme primjene navedene u radu. Činjenica je kako se mnoge znanstveno utemljene spoznaje vezane za feromone sporo prenose u praksu. Za mnoge važne vrste šumskih štetnika tek su u fazi istraživanja, a njihova uporaba za potkornjake dobra je baza za njih.

potkornjaci; feromonske klopke

nije evidentirano