hrvatski

Godišnja raspodjela gustoće i biomase tintinina u Kaštelanskom zaljevu

Sezonska je raspodjela lorikatnih trepetljikaša praćena u sjeveroistočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva od svibnja 1998. do studenog 1999. godine. Uzorkovalo se u slojevima od 0, 5, 10 i 28 m, upotrebom Niskin crpca. Za mikroskopsku je analizu korišten obrnuti mikroskop IMT-2 pri povećanju od 100, 200 i 400 puta. Dobiveni su rezultati prvi za ovaj dio Kaštelanskog zaljeva, a podaci o biomasi među prvima za Jadransko more. Godišnja je raspodjela tintinina obilježena proljetnim i jesenskim porastom gustoće populacija s najvišom vrijednosti u listopadu 1999. godine od 433 jed.l-1, na dubini od 5 m. U tom je razdoblju i njihova zastupljenost u skupini protozoa najviša (36%). S druge strane, najniže su gustoće populacija i najmanji udio u skupini protozoa zabilježene tijekom toplijeg dijela godine. Kolebanje biomase tintinina na vremenskoj skali se preklapa s raspodjelom abundancije ovih organizama, što potvrđuje vrlo visoki koeficijent korelacije između spomenutih parametara. Vrijednosti biomase variraju u granicama od 0, 061 do 3, 277 μ gC l-1 uz srednjak od 0, 637 &plusmn ; 0, 675 μ gC l-1. Taksonomski sastav skupine ukazuje na smanjenu bioraznolikost u odnosu na ostale dijelove zaljeva. Od ukupno 32 determinirane vrste, čak su 19 vrste obalnog i estuarskog mora. Među njima su kvantitativno najzastupljenije vrste Helicostomella subulata, Codonellopsis schabi, Salpingella rotundata i Tintinnopsis nana s udjelom od 65% u ukupnom broju tintinina. Takva zastupljenost upućuje na važnost ovih vrsta u sekundarnoj proizvodnji Kaštelanskog zaljeva. Stoga bi tijekom sljedećih istraživanja osobitu pažnju trebalo usmjeriti na proučavanje hranidbenih odnosa između trepetljikaša i drugih komponenti "mikrobnog kruga".

gustoća; biomasa; tintinini

nije evidentirano