hrvatski

"Knjige opasnih namjera" dalmatinskog pisca fra Filipa Grabovca (1697.-1749.)

Filip Grabovac (1698.-1749.) - dalmatinski franjevac, vojni kapelan i pisac - ubraja se među istaknutija imena književne riječi u Dalmaciji u prvoj polovici XVIII. stoljeća, a uz nešto mlađeg franjevačkog pisca Andriju Kačića Miošića, zaslužan je što je u vidno polje književnog stvaranja uveo jedno novo područje - Dalmatinsku Zagoru, prostor koji je tijekom nekoliko stoljeća bio razmeđem mletačko-turskih ratova. Vojni kapelan hrvatske konjice (Compagnia de Croati a cavallo), Grabovac se imao prilike izravno upoznati s vojnicima hrvatskoga podrijetla, stacioniranim na cijelom prostoru mletačke terraferme. Kritika dalmatinskih vojnika, ponajprije časnika, koji su radi karijere i napredovanja odbacili zavičajno podrijetlo i narodnosnu svijest, negativna ocijena mletačke uprave u Dalmaciji, kao i prikaz konkretnih osoba, lokalnih uglednika u dalmatinskim krajevima u izrazito negativnom svijetlu, središnja su tema Grabovčeva djela "Esortazione amorosa di un zelante Dalmatino in verso ilirico..." i "Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga". Iz vlastite, dalmatinske sredine (Sinj), pokrenuta je prijava, a Grabovčeva djela, kao i sam pisac, uskoro su se našli pred mletačkom magistraturom Inquisitori di Stato. U sudskom procesu Grabovčeva su djela osuđena kao knjige opasnih namjera, pogubne po stabilnost mletačke vlasti u Dalmaciji te su u najvećem broju javno spaljene. Zatočen u franjevačkom samostanu na otočiću Santo Spirito, Grabovac je ondje preminuo u veljači 1749. godine. Njegova životna putanja, djelovanje i sudbina, kao i djela koja su - iako lišena konkretnog zločina i žrtava - proizvela učinkovitu i po pisca pogubnu reakciju državnih magistratura Mletačke Republike, središnja su tema ovoga rada.

Dalmacija; Mletačka Republika; Filip Grabovac; povijest; povijest književnosti; mletačko-turski ratovi; Inquisitori di Stato

nije evidentirano