hrvatski

Suvremene metode istraživanja erozije tla vodom i njihovo korištenje u trajnim nasadima

Racionalno gospodarenje prirodnim resursima temeljni je i neupitan preduvjet opstanka i razvitka modernog društva. Ključna gospodarska grana je održiva poljoprivreda, čiji je neodvojiv dio zaštita svih resursa, posebice onih koji se smatraju obnovljivim ili uvjetno obnovljivim, kao što je tlo (pedosfera). Jedan od najopasnijih, veoma složenih, a u nas nedovoljno proučavanih, procesa oštećenja pedosfere je erozija tla vodom. Tlo je jedan od najugroženijih prirodnih resursa današnjice. Međutim aktivnosti usmjerene na zaštitu tla u svijetu, a posebice kod nas u raskoraku su sa tom činjenicom. Jedna je od osnovnih aktualnih zadaća agronomske znanosti u nas preuzimanje skrbi o tlu - neumnoživom i nezamjenjivom prirodnom resursu Hrvatske. Najvažniji uzrok povećane erozije tla vodom je neprimjereno gospodarenje. U ovom diplomskom radu predstavit ću pregled najsuvremenijih metoda za mjerenje i proračun erozije tla vodom (Soil Erosion Risk in Europe - 2001 i European Society for Soil Conservation - 2004). Ubrzana erozija do sada je nepovratno uništila 430 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta tj. oko 30% ukupnih obradivih površina na Zemlji. FAO (Food Agriculture Association) procjenjuje da će do 2010 godine ako se ne poduzmu ozbiljne mjere zaštite tla erozijom vodom biti odneseno oko 149 milijuna hektara visoko kvalitetnog tla u Africi i Aziji (US Global Change Research Information Office, 2001). Štete uzrokovane erozijom tla vodom možemo podijeliti na izravne i neizravne. Izravne štete mogu biti: smanjivanje organske tvari i biljnih hranjiva, gubitak gornjeg sloja tla i kapaciteta zadržavanja vode, gubitak strukture tla, smanjenje bioloških zajednica tla i gubitak plodnosti u oraničnom sloju. Neizravne štete su: unošenje sedimenta u riječne tokove, erozija je izvor onečišćenja tla i vode, "zamućivanje" voda, uništavanje okolišnih ekosistema - oštećenje cesta i drugih građevina, te pojava klizišta (mas moving). Djelotvorna zaštita tla nezamisliva je bez sveobuhvatnih istraživanja važnijih posebnosti erozije u konkretnim agroekološkim i proizvodno-ekološkim prigodama. Osnovno je pitanje izbor metode tih istraživanja. Veliku prednost imaju prognostičke metode, dok se izravna-egzaktna mjerenja produkcije erozijskog nanosa koriste samo za dopunu, modifikaciju ili provjeru pouzdanosti prognostičkih metoda. U ovom su radu obrađeni neki od najvažnijih modela procjene stvarnog i potencijalnog rizika od erozije tla vodom. Prema intenzitetu erozije i površini zahvaćenoj erozijom Hrvatska spada među najugroženije države Europe, što je značajka svih mediteranskih Država. Prema raspoloživim podacima (Bašić i sur., 1995 i Husnjak 2000) erozijom je zahvaćeno preko 90% površine Hrvatske. Neupitno je da erozija tla ima visoko mjesto među procesima degradacije i uništavanja tla u nas. Stoga je izuzetno važno uključiti i Hrvatsku u spomenute modele, i te modele i metode primijeniti i na našim područjima.

erozija tla vodom; metode istraživanja; trajni nasadi

Za potpuni bibliografski opis nedostaju: *Naslov radnje na engleskom jeziku *Ključne riječi na engleskom jeziku. (Admin)