hrvatski

Monitoring stanja tala u agroekosustavu na području utjecaja Tvornice cementa Našicecement

Izgradnja novih objekata, pa tako i u ovom slučaju Tvornice cementa treba se odvijati bez, ili s minimalnim oštećenjima okoliša. Četiri su temeljne vrste oštećenja okoliša koje redovito prate ovakve radove: oduzimanje proizvodnog prostora - trajna ili privremena prenamjena poljoprivrednog/šumskog tla zbog izgradnje objekta, pristupnih cesta i ostalih pratećih objekata, premještanje površinskog - plodnog sloja tla zbog lociranja same zgrade, korištenja rudnih sirovina za proizvodnju cementa i ostale dodatne (potrebite) logistike za proizvodnuu cementa, moguća onečišćenje (kontaminacija) tla i vode difuzijom iz samog objekta u okolno tlo i površinsku/podzemnu vodu, emisija onečišćenja iz samog objekta u zrak. Temeljno polazište bi trebalo biti da radovi vezani uz iskop sirovine, preradu i proizvodnju cementa po svojoj naravi nisu i ne mogu biti zahvat koji bi iza sebe ostavio tla u lošijem, narušenom ili onečišćenom stanju. Da bi se taj zahtjev ispunio najbolje je prije početka radova vezanih za izgradnju novih postrojenja (u ovom slučaju tvornice cementa) na nekom novom području uzeti uzorke tla, čiji bi rezultati analiza (reakcija, sadržaj humusa, količina hranjiva, sadržaj onečišćenja prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog tla - NN 15/92, te Pravilnikom vezanim za ekološki uzgoj bilja - NN 91/01) poslužili kao nulto stanje. Kroz monitoring koji bi se provodio u okružju Tvornice, prateći uobičajene poljoprivredno okolišne indikatore sa izradom njihove bilance kretanja u tlu ukazalo bi se na trendove koji se dešavaju u tlu. Kako je u ovom slučaju došlo do promjene glavnoga goriva, te se od 2003 godine umjesto prirodnoga plina koristi ugljen i petrol koks. Prije početka ovih radova za Našicecement d.d. je izrađena "Studija utjecaju na okoliš"u skladu s "Pravilnikom o izradi studija o utjecaju na okoliš" ("Narodne novine", br. 31/84). Po tom Pravilniku obavezno je prije puštanja u pogon utvrđivanje "nultog stanja" okoliša, a nakon puštanja u rad obvezan je monitoring okoliša, što je temeljni cilj ove Studije. Predmet ove Studije je monitoring stanja tala u agroekosustavima na području utjecaja Našicecement d.d. U programu praćenja stanja okoliša navodi se između ostaloga obvezatan nadzor kakvoće tla s obzirom na sadržaj štetnih tvari u tlu na lokaciji kod najbližeg mjesta Zoljani na 3 postaje. Mjerenja su provedena dvokratno, u jesen 2003. i proljeće 2004. godine. Provedena su istraživanja u kojima je utvrđen sadržaj teških metala u tlu, temeljne kemijske značajke tla (pH, sadržaj organske tvari u tlu, sadržaj biljci pristupačnoga fosfora i kalija). Utvrđene (izmjerene) vrijednosti determinirane su u skladu s Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednoga zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92), te Pravilnikom vezanim uz ekološki uzgoj bilja (NN 91/01). Onečišćenja tla vezana uz rudarske radove vezane uz iskop sirovine odnosno proizvodnju cementa pripadaju II odnosno III stupnju oštećenja tala ili tzv. osrednje do teško obnovljivim - uvjetno reverzibilnim oštećenjima tla. U krugu i okružju tvornice utvrđeni su naredni tipovi tala: rendzina na laporu, tipična i izlužena ; eutrično na laporu i mekim vapnencima ; distrično smeđe tlo na silikatnim supstratima i euglej, amfiglej, mineralni do humozni Prema mehaničkom sastavu dominira praškasti do praškasto ilovasti sastav istraživanih tala. U determiniranim tlima vrijednosti reakcije se kreću oko neutralne vrijednosti, slabe humoznosti i vrlo različite količine biljci pristupačnoga fosfora i kalija. Izmjerene vrijednosti ukazuju da ne postoji nikakva veza između determiniranog mehaničkoga sastava i kemijskih značajki tla i rada tvornice. U skladu s navedenim, nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih negativnih promjena u kemijskih promjena u tlu koje bi se mogle povezati sa radom tvornice. U širem području tvornice cementa (12 x 12 km) na temelju izmjerenih analitičkih podataka i njihove statističke obrade, razmatranja geološke podloge terena te pedoloških karakteristika za istraživano područje, autor (Dr.sc. Josip Halamić - Institut za geološka istraživanja, Zagreb) zaključuje da su koncentracije svih analiziranih teških metala u tlu ispod preporučenih vrijednosti, a često i ispod srednjih vrijednosti izmjerenih u široj regiji. Autor smatra da je sadržaj većine teških metala u tlu odraz litološke podloge, dok ukazuje da dio koncentracije bakra, a dijelom žive i arsena u sjeverozapadnom dijelu terena imaju najvjerojatnije antropogeno podrijetlo. U okružju tvornice provedeno je dvokratno uzorkovanje tla (jesen 2003 i proljeće 2004) u cilju utvrđivanja stanja onečišćenosti teškim kovinama. Istraživano je 13 teških kovina. Posebna pažnja pri ovim istraživanjima je posvećena taliju, budući je njegova antropogena emisija u prvom redu vezana uz rudokope, električne centrale na ugljen, crnu i bijelu metalurgiju, te tvornice cementa, osobito u onim slučajevima gdje je kao rudača korištena sirovina sa obogaćenim sadržajem pirita. Glede talija ukazuju da je u nekim slučajevima (Gradac - jesensko uzorkovanje ; Krug II - proljetno uzorkovanje) zabilježen relativno viši sadržaj ove kovine u površinskom sloju što ukazuje na njegovo antropogeno podrijetlo. No, isto tako na tlu u okružju deponije (jesensko uzorkovanje) i potoka (Gradac i Krug III proljetno uzorkovanje) zabilježen je niži sadržaj ove kovine u površinskom sloju u odnosu na dublje horizonte, što ukazuje na litološko podrijetlo ove kovine. Pri ostalim uzorkovanjima nisu utvrđene razlike u vrijednosti ove kovine. Ponavljamo da je riječ o relativnim razlikama u sadržaju ove kovine, odnosno da niti u jednom slučaju količine talija čak ne prelaze dozvoljene vrijednosti koje se odnose na ekološku poljoprivredu. Izmjerene vrijednosti kadmija ukazuju da u jesenskom uzorkovanju nisu zabilježene nikakve razlike u sadržaju ove kovine. Samo je u jednom slučaju (Gradac) zabilježene viši sadržaj u površinskom horizontu u odnosu na dublje horizonte. U proljetnom uzorkovanju zabilježen je relativno viši sadržaj ove kovine u površinskom uzorkovanju u odnosu na dublje horizonte. U pogledu sadržaja žive sva uzorkovanja karakterizira vrlo niska koncentracija ove kovine koja je očito litološkoga podrijetla. Sadržaj olova većinom je viši u površinskom u odnosu na dublje horizonte, ali je riječ o vrijednostima (kao i kod talija) koje ne prelaze dozvoljene vrijednosti za ekološku poljoprivredu. Slična je situacija i s molibdenom. U pogledu sadržaja arsena izmjerene vrijednosti (osobito u krugu tvornice) ukazuju da je povećan sadržaj ove kovine u površinskom horizontu u odnosu na dublje horizonte, što je očit dokaz da je riječ o antropogenom podrijetlu, odnosno povećanim količinama ove kovine koje su povezane sa radom tvornice. Dodatni dokaz tomu je i viši sadržaj arsena u krugu tvornice u odnosu na ostala mjerenja u okružju tvornice. Po svom sadržaju kobalt je u nekim mjerenjima viši u površinskom horizontu a u nekim u dubljim slojevima, što ukazuje na njegovo litološko podrijetlo. Vrlo je zanimljiva situacija vezana uz nikal. U jesenskom uzorkovanju sadržj nikla je rastao s dubinom (litološko podrijetlo), dok je u proljetnom uzorkovanju situacija obrnuta. Unutar Kruga tvornice (Krug II i III) zabilježeni je najviši sadržaj ove kovine. U ovim slučajevima sadržaj je prelazio maksimalno dozvoljene vrijednosti za konvencionalnu poljoprivredu, dok se njegov sadržaj s dubinom naglo smanjivao. Kako je ova razlika najveća u krugu tvornice, to je vjerojatno dokaz za njegovo antropogeno podrijetlo. U svim mjerenjima sadržaj bakra i kroma je relativno viši u krugu tvornice u odnosu na ostala uzorkovanja. Samo u jednom slučaju sadržaj bakra prelazi maksimalnu vrijednost za ekološku poljoprivredu, dok je svim ostalim mjerenjima bez obzira na mjesto uzorkovanja sadržaj ovih kovina ispod granice za ekološku poljoprivredu. Skoro u svim mjerenjima sadržaj cinka se povećava s dubinom, što jasno ukazuje na njegovo litološko podrijetlo. U pogledu sadržaja barija u jesenskom uzorkovanju nisu zabilježene bitne razlike, dok je u proljetnom uzorkovanju, osobito u krugu tvornice zabilježen viši sadržaj u površinskom horizontu u odnosu na dublje horizonte. Za vanadij vrijedi pravilo da je u jesenskom uzorkovanju njegov sadržaj rastao s dubinom a u proljetnom da je s dubinom opadao. Kao i kod nekih drugih kovina, relativno najveće razlike su utvrđene unutar kruga tvornice. Rezultati istraživanja sadržaja onečišćenja tla teškim kovinama u tlu u agroekosustavima na području utjecaja tvornice cementa Našicecement izvršenih tijekom jeseni 2003 i proljeća 2004. godine u okviru programa motrenja stanja tala ukazuju: da je došlo do relativnoga povećanja sadržaja nekih kovina samo unutar kruga tvornice. No, riječ je o relativnom povećanju (izuzev arsena i nikla) koje ne prelazi ni maksimalno dozvoljene vrijednosti za ekološki uzgoj bilja. U okružju tvornice (udaljenost do 3 km) nije zabilježeno povećanje sadržaja niti jedne kovine. Razlog za povećanje nekih kovina u krugu tvornice pronalazimo u prvom redu zbog zračne depozicije iz emisije dimnjaka pri proizvoddnji cementa, ali isto tako i pri transportu rudače odnosno ostalih manipulativnih radova u krugu tvornice. Izneseni rezultati ukazuju da poslije 25-godišnjeg rada tvornice cementa Našicecement nije zabilježeno prekomjerno povećanje bilo koje kovine kako u krugu tvornice, tako i u okružju tvornice.

Tvornice cementa; Našice; tlo; talij

nije evidentirano