crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 151926

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Marjanić, Suzana
Naslov: Krležina morfologija svjetske povijesti na "galilejsku temu": Eppur si muove (1919-1938-1961)
( Krleža's Morphology of World History Viewed Through "Galilei's Theme": Eppur si muove (1919 - 1938 - 1961 )
Knjiga: Prošla sadašnjost
Urednik/ci: Biti, Vladimir ; Ivić, Nenad
Izdavač: Naklada MD
Grad: Zagreb
Godina: 2003
Raspon stranica:: 223-264
ISBN: 953-217-058-8
Ključne riječi: Miroslav Krleža, Eppur si muove, historiozofija
( Miroslav Krleža, Eppur si muove, historiosophy )
Sažetak:
Tekst tematizira Krležinu filozofiju povijesti - historiozofiju izloženu u eseju Eppur si muove (1919-1938-1961) što sadrži dvije konstrukcije povijesti a priori s obzirom na asimptotsku točku koju označava nadnevkom 3. III. 1918. (mir u Brest-Litovsku). Model cikličkoga karaktera povijesnoga kretanja ("abderićanski" model povijesti) konstrukcija je povijesnoga kretanja bez kvalitativnih promjena do asimptotske točke. Krležine povijesne analogije vremenski udaljenih zbivanja u okviru klasa nadnevaka upućuju na raznoliku kombinaciju istih osnovnih obrazaca, pri čemu kao dominantu postavlja (u Sloterdijkovu određenju) vječan povratak vladajuće prosvijećene krive svijesti. Engelsov model spiralnoga karaktera povijesnoga kretanja (Eppur si muove!) Krleža projicira u razdoblje koje slijedi nakon asimptotske točke. Primjenjujući Engelsovu metaforu spirale, spiralnoga oblika razvoja, i postavljajući kao epicentar povijesti pojam povijesnoga kretanja označenim citiranom rečenicom Galilea Galileija, Krleža atribuira mir u Brest-Litovsku kao negaciju negacije u dijalektici povijesnoga kretanja, negaciju "jestivoga mira". Međutim, poslije mira u Brest-Litovsku što vodi "spram Kozmopolisa" ipak se dogodila njegova negacija ("versajski cezaromani"- demokrati: Mirovna konferencija u Versaillesu 1919. godine), za koju metodom povijesne analogije projicira u budućnost kao posljedicu povratak nove "krojačke politometafore". I zbog toga kao model Krležine filozofije povijesti - historiozofije nije postavljena ideja Napretka, već ideja Evolucije koja je nesvjesno povratak putem (tjeskobe) oblicima ciklična mišljenja.
Projekt / tema: 0189002
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Etnologija i antropologija



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4