hrvatski

Povijest hrvatske zajednice na području današnjeg Crnogorskog priobalja i njezine veze s okolnim euromediteranskim svijetom u hrvatskoj historiografiji - stanje i moguća usmjerenja istraživanja

Područje Boke Kotorske, ali i cjelokupnog priobalnog dijela današnje Crne Gore, svojim je povijesnim i kulturnim nasljeđem ujedno i sastavni dio hrvatske prošlosti. Već sama činjenica kako hrvatski narod na području Crne Gore baštini oko 60 posto ukupnoga kulturnog i umjetničkog nasljeđa, dovoljno je snažno posvjedočenje o upečatljivosti - iskazanoj trajnim i do danas očuvanim biljezima - hrvatskih prinosa ovome dijelu istočnojadranske obale. Hrvatska prisutnost na crnogorskom priobalju poglavito se odnosi na prostor Zaljeva hrvatskih svetaca (Boku Kotorsku) i tamošnje gradove i naselja Kotor, Tivat, Perast, Prčanj, Dobrotu, Herceg-Novi, Stoliv, Lastvu, Muo i druge, ali i - držimo ne u manjoj mjeri i ne manje vrijedno istraživačke pozornosti - na prostor Budve, Bara i Ulcinja, kao i njihove neposredne okolice. Obrnuto srazmjerno bogatstvu arhivske građe, kao i toliko upečatljive spomeničke baštine, hrvatska je historiografija ovome području posvećivala nedovoljno istraživačke pozornosti. U razmatranju se nastoji, uz kratak osvrt na posebnosti povijesnoga razvoja pojedinih dijelova današnjega crnogorskog priobalja, ukazati na stanje u historiografiji, stupanj obrađenosti ovih područja i povijesnoga nasljeđa Hrvata u bokeljskoj, crnogorskoj i srpskoj historiografiji, kao i u radovima povjesničara s područja Republike Hrvatske. Naglašava se kako je od strane ovdašnje znanstvene javnosti, posebice u posljednjim desetljećima, interes za prostor južno od Prevlake sveden na pojedinačane primjere istraživačkoga rada te se ukazuje na neke moguće smjernice u budućem istraživačkom promišljanju hrvatske sastavnice u povijesti ovih krajeva.

Hrvati; Boka Kotorska; nacionalne manjine; historiografija; Budvansko-barsko područje

nije evidentirano