Ekološko-fitocenološke značajke asocijacije Abieti-Fagetum "pannonicum" Rauš 1969 na Medvednici (CROSBI ID 497927)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Dobrović, Iva ; Jelaska, Sven D. ; Nikolić, Toni
hrvatski
Ekološko-fitocenološke značajke asocijacije Abieti-Fagetum "pannonicum" Rauš 1969 na Medvednici
Asocijacija Abieti-Fagetum "pannonicum" Rauš 1969 ima nevažeće ime i dvojben geobotanički i fitocenološki položaj. Edifikatorske vrste ove zajednice su jela (Abies alba Mill.) i bukva (Fagus sylvatica L.), a kao karakteristična vrsta prisutan je gorski javor (Acer pseudoplatanus L.). Kako bi se ustanovio floristički sastav bukovo-jelovih šuma na Medvednici te ispitala ovisnost flornog sastava o različitim stanišnim čimbenicima, tijekom 2000. i 2001. godine istraživana je flora na 12 ploha (površine 50x50 m) središnjeg profila Medvednice. Na svakoj plohi prikupljeni su podaci o nadmorskoj visini, nagibu, ekspoziciji, zatvorenosti sklopa krošnji, kiselosti tla te geografskoj koordinati središta. Dvanaest istraživanih ploha smješteno je u visinskom rasponu od 600 do 950 metara nadmorske visine, na dosta nagnutim terenima (raspon od 21 do 39 stupnjeva) kisele reakcije tla (srednja vrijednost aktualnog aciditeta iznosi 5.07). Najčešća orijentacija ploha je sjeverozapadna, a zatvorenost sklopa krošnji varira od 50 do 90 posto. Na temelju višestrukog obilaska ploha napravljen je popis flore i fitocenološke snimke. Zabilježeno je ukupno 119 svojti vaskularne flore, čiji spektar životnih oblika odražava klimu umjerenog područja kojoj Medvednica i pripada. Među zabilježenim svojtama jedna je svojta subendemična, tri su osjetljive, a šest ih je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode. Na istraživanim plohama vrsta Sorbus aucuparia L. dosta je zastupljena, što dovodi u pitanje njen status kao razlikovne vrste dinarskih bukovo-jelovih šuma, kako je do sada zabilježeno u literaturi. Kao razlikovne vrste panonskih bukovo-jelovih šuma navode se Festuca drymeja Mert. Koch, Carex pilosa Scop. i Luzula luzuloides (Lam.) Dandy et Wilmott, no vrsta Carex pilosa Scop. nije zabilježena ovim istraživanjem. U svrhu ispitivanja sličnosti ploha s obzirom na biljne svojte podaci su statistički obrađeni cluster analizom. Floristički sastav istraživanih ploha najviše je uvjetovan kiselošću podloge.
vegetacija; šuma; Abieti-Fagetum; Medvednica; Hrvatska; Balkan
nije evidentirano
engleski
Ecological and phytosociological characteristics of association Abieti-Fagetum "pannonicum" Rauš 1969 on Mt. Medvednica
Asocijacija Abieti-Fagetum "pannonicum" Rauš 1969 ima nevažeće ime i dvojben geobotanički i fitocenološki položaj. Edifikatorske vrste ove zajednice su jela (Abies alba Mill.) i bukva (Fagus sylvatica L.), a kao karakteristična vrsta prisutan je gorski javor (Acer pseudoplatanus L.). Kako bi se ustanovio floristički sastav bukovo-jelovih šuma na Medvednici te ispitala ovisnost flornog sastava o različitim stanišnim čimbenicima, tijekom 2000. i 2001. godine istraživana je flora na 12 ploha (površine 50x50 m) središnjeg profila Medvednice. Na svakoj plohi prikupljeni su podaci o nadmorskoj visini, nagibu, ekspoziciji, zatvorenosti sklopa krošnji, kiselosti tla te geografskoj koordinati središta. Dvanaest istraživanih ploha smješteno je u visinskom rasponu od 600 do 950 metara nadmorske visine, na dosta nagnutim terenima (raspon od 21 do 39 stupnjeva) kisele reakcije tla (srednja vrijednost aktualnog aciditeta iznosi 5.07). Najčešća orijentacija ploha je sjeverozapadna, a zatvorenost sklopa krošnji varira od 50 do 90 posto. Na temelju višestrukog obilaska ploha napravljen je popis flore i fitocenološke snimke. Zabilježeno je ukupno 119 svojti vaskularne flore, čiji spektar životnih oblika odražava klimu umjerenog područja kojoj Medvednica i pripada. Među zabilježenim svojtama jedna je svojta subendemična, tri su osjetljive, a šest ih je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode. Na istraživanim plohama vrsta Sorbus aucuparia L. dosta je zastupljena, što dovodi u pitanje njen status kao razlikovne vrste dinarskih bukovo-jelovih šuma, kako je do sada zabilježeno u literaturi. Kao razlikovne vrste panonskih bukovo-jelovih šuma navode se Festuca drymeja Mert. Koch, Carex pilosa Scop. i Luzula luzuloides (Lam.) Dandy et Wilmott, no vrsta Carex pilosa Scop. nije zabilježena ovim istraživanjem. U svrhu ispitivanja sličnosti ploha s obzirom na biljne svojte podaci su statistički obrađeni cluster analizom. Floristički sastav istraživanih ploha najviše je uvjetovan kiselošću podloge.
vegetation; forest; Abieti-Fagetum; Medvednica; Croatia; Balkan
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
(V-XXII) 3-189-x.
2004.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Mitić, Božena
Zagreb: Hrvatsko Botaničko Društvo
Podaci o skupu
Prvi hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem
predavanje
30.09.2004-02.10.2004
Zagreb, Hrvatska