hrvatski

Geokemijsko frakcioniranje i mobilnost olova(II) u onečišćenim tlima

Studirano je pojavljivanje PbII i drugih metala u tragovima u tlima koja su zagađena olovom na teritoriju Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na karakterističnim profilima tla za koje se smatralo da su: a) zagađeni olovom kao posljedice atmosferskog taloženja iz antropogenih izvora te b) fluvijalnim donosom zagađenog sedimenta iz područja Slovenije (rijeke Sava i Drava). Pri istraživanju korištene su različite metode određivanja PbII u raznim mineralnim frakcijama tla: izluživanjem pomoću deionizirane vode, otopinama KCl, DCB (otopina 0, 27 mol dm-3 C6H5Na3O7x2H2O i 0, 11 mol dm-3 NaHCO3 + 0, 4 g Na2S2O4), smjesom koncentriranih kiselina te BCR-ovom harmoniziranom sekvencijskom ekstrakcijskom analizom. Antropogeno porijeklo analiziranog Pb i dubina njegovog prodiranja utvrđena je pomoću analize izotopa Pb. Izračunati faktori obogaćenja metala na temelju omjera metal/Sc ukazuju da su svi analizirani profili zagađeni antropogenim Pb naročito u prvih 25 cm profila tla. Izotopni omjeri 206Pb/207Pb pokazali su da najmanje 50% antropogenog olova, čini olovo benzinskog porijekla. Labilni maseni postotak Pb u površinskim uzorcima je najviši i varira od 83 % (Rajinac) do 95 % (Plitvice), rezidualne frakcije uzoraka iz dubljih dijelova profila sadrže manje od 70 % labinog Pb. Postupak izluživanja s otopinom CH3COOH konc. 0, 11 mol dm-3 (prvi korak BCR analize) nije pogodan za jako kisela tla (pH < 4) i u tlima s visokim udjelom minerala dolomita, što je imalo za posljedicu previsoki udio olova u drugom koraku sekvencijske analize. Koncentracije Pb dobivene ekstrakcijom s DCB-om čijom se upotrebom utvrđuje postojanje dobro kristaliziranih željezovih oksida pokazuje jako dobro slaganje s kocentracijom Pb dobivenog u drugom koraku BCR (otopine c(NH2OHxHCl) = 0, 5 mol dm-3 + (HNO3) = 2 mol dm-3). Rezultati primjene BCR-ove sekvencijske analize na tla širokog raspona pH i sadržaja karbonatnih minerala, pokazali su se nedostatni za prva dva koraka analize, na što upućuju i rezultati najnovijih istraživanja drugih autora, te se predlaže modifikacija prvog koraka sekvencijske analize u svrhu bolje procjene mobilnosti metala u tlu. Na temelju dobivenih koeficijenta odjeljivanja (Kd) utvrđena je relativna mobilnost analiziranih elemenata u pornoj vodi kao sljedeći niz Mn>Zn>Ni>Cu>Pb što se podudara s rezultatima za prvu frakciju sekvencijske analize. Distribucija ionskih vrsta Pb s dubinom profila Risnjak pokazuje da je dominanta vrsta PbHCO3+ s preko 80 % udjela, te se neznatno smanjuje s povećanjem pH > 5 u najdubljim dijelovima profila. Oko 20 % Pb se javlja kao PbII.

olovo(II); sekvencijska ekstrakcijska analiza; ICP-AES; AAS; tlo; metali u tragovima; izotopi olova

nije evidentirano