hrvatski

Životinjsko u vilinskom

Tragom hrvatskih narodnih vjerovanja u vile, i to s obzirom na ikonografiju vilinskih teriomorfnih nogu-kopita (riječ je o konjskim, kozjim, magarećim, pa čak i volovskim kopitima) tekst prati mitske dodire (južnoslavenskih) vila s grčkim nimfama kao Artemidinim (Gospodarica divljih zvijeri: Potnia Theron) pratiljama. Pritom zabilježeni su izomorfizmi između kopita i animalnih nogu, primjerice, "kobilje noge do koljena", "od pojasa pa sve do nogu nalik na mazge", "do koljena noge od mazge". U slučaju kada je riječ o jednoj teriomorfnoj vilinskoj nozi (primjerice, u Imotskoj krajini zabilježeno je da vile imaju lijevu magareću nogu), navedeni vilinski nedostatak, s obzirom na atribut hromosti, može se interpretirati kao znak pripadanja svijetu onostranoga, nečistoga i demonskoga. Isto tako, vilinske kopitareve noge mogu simbolizirati animalni (oslobođeni) erotizam, pri čemu ovim tumačenjem polazim od Devereuxova navoda da fetišizam cipela ili ženskih stopala dokazuje da je ženska noga falosni simbol. I kao posljednje, vilinske kopitareve noge tumače se na primjeru totemizma, jer sveta bića u svojim su počecima zamišljana u životinjskom ili biljnom obličju, primjerice, arkadijska Demetra prikazivana je s kobiljom glavom. Opozicijom između gornje polovice tijela (vila kao zlatokosa i krilata djevojka) i donje, spolne polovice tijela (kopitareve noge) može se pratiti folklorna konstrukcija vile kao bipolarnog astralnog femininog fenomena: vila kao figura "unutarnje žene" (pozitivan vid anime) i vila kao negativan aspekt razorne iluzije (oslobođeni erotizam povezan uz Prirodu).

vile, hrvatska narodna vjerovanja, usmene predaje o vilama, teriomorfne vilinske noge

nije evidentirano