hrvatski

Grof Josip Rabatta i slika hrvatskih krajišnika (kraj 17. i početak 18. stoljeća)

U radu se razmatra model "slike drugoga" primijenjen na situaciju u Vojnoj krajini u Hrvatskoj krajem 17. i početkom 18. stoljeća. U središtu pozornosti nalazi se habsburški časnik na službi u Karlovačkom generalatu i stanovništvo tog dijela Hrvatske. Kao izvori za interpretaciju prilika i ljudi u Hrvatskoj korišteni su uglavnom izvještaji i drugi dopisi grofa Josipa Rabatte kao i izvještaji raznih povjerenstava i drugih časnika. U središtu interesa nalazi se slika hrvatskih krajišnika kakva se može iščitati iz spisa grofa Rabatte, predstavnika unutrašnjoaustrijskog katoličkog plemstva porijeklom iz Goričke grofovije i zapovijedajućega generala Karlovačkog generalata od 1709. do 1731. godine. U radu se pokušava odrediti koga je grof Rabatta doživljavao kao Druge i prema kojim je kriterijima nijansiran njegov odnos prema Drugima. U radu se nastojalo istražiti Rabattin odnos prema krajiškom stanovništvu na temelju regionalne i lokalne pripadnosti kao i na temelju kulturnih obrazaca. Kriterij prema kojem je Rabatta zauzimao stav o krajišnicima na području Generalata bio je uvjetovan prije svega ciljevima njegove službe, a to su fortifikacijsko osiguravanje prostora od osmanskih upada, uvođenje reda u vojnokrajiški sustav te preustroj krajiške vojske. Rabatta zauzima stav prema krajišnicima na temelju njihove vjerske i etničke pripadnosti. Prema novonaseljenom krajiškom stanovništvu, osobito Vlasima pravoslavne vjere, Rabatta iskazuje najveću sumnjičavost i ulaže izuzetne napore za njihovo sjedinjenje s Katoličkom crkvom. Rabattina nezahvalna uloga pripremanja terena za sveobuhvatnije reforme vojnokrajiškog sustava, do kojih će doći tek sredinom 18. stoljeća, utjecala je na njegovo percipiranje Sebe i Drugih.

rani novi vijek; Vojna krajina; Karlovački generalat; grof Josip Rabatta; slika o Sebi; slika o Drugom; stereotipovi; krajišnici; Vlasi; katolici; pravoslavni

nije evidentirano