hrvatski

Zaposlenost u ugostiteljskoj djelatnosti u Europskoj uniji 2002. godine

Rezultati istraživanja o europskoj radnoj snazi za 2002. godinu pokazali su da je u ugostiteljstvu i hotelijerstvu Europske unije, što se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) odnosi na područje H, tj. na Hotele i restorane, bilo direktno zaposleno 6, 8 milijuna Europljana ili 4, 2% od 163 milijuna ukupno zaposlenih u 15 zemalja EU (tzv. EU-15). Inače je za samu ugostiteljsku djelatnost u EU uobičajen naziv HORECA sektor, što je skraćenica izvedena iz prvih slogova za hotele, restorane i kafe barove na koje se odnosi. Istraživanje o radnoj snazi pokazalo je da u HORECA sektoru EU-15 prevladavaju mali i srednje veliki poduzetnici (95% udjela) koji obično ne zapošljavaju više od desetak ljudi, što je specifičnost ovog sektora u odnosu na mnoge druge. Međutim, cijeli turizam kao djelatnost, znatno je šireg opsega od samog HORECA sektora, jer uključuje također turističke agencije, turoperatore, marine i ostale, koji su uključeni i u neka druga područja prema NKD-u, a ne samo u područje H, pa je ukupni doprinos turizma zaposlenosti EU veći i procjenjuje se na 6, 0%. Zaposlenost u HORECA sektoru EU-15 raste dinamičnije negoli prosječno u regiji. Naime, u ugostiteljstvu je 2002. godine u odnosu na prethodnu godinu otvoreno 290 tisuća novih radnih mjesta, što je povećanje od čak 4, 4%, dok je prosječni rast zaposlenosti u ukupnom gospodarsvu Europske unije iznosio niskih 1, 0%. Pozitivan trend povećanja zaposlenosti u HORECA sektoru, dinamičniji od prosjeka regije, prisutan je već stanovito vrijeme. Tako je i u razdoblju od 1999. do 2001. zaposlenost u ugostiteljstvu rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od 3, 5%, što je i tada bilo za dva postotna boda dinamičnije od ukupne stope rasta zaposlenosti u EU. Takav stabilan trend rasta u ugostiteljstvu pokazuje da je riječ o sektoru koji se još uvijek dinamično razvija, a što ne vrijedi za mnoge druge sektore, gdje zaposlenost stagnira ili se čak smanjuje. Pojedinačni doprinos zemalja članica ukupnom broju svih zaposlenih u europskom HORECA sektoru veći je kod onih zemalja koje imaju više stanovnika, kao što se i moglo pretpostaviti. Najveće europske zemlje prema broju stanovnika (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Španjolska) u kojima živi 79, 1% Europljana od svih 379 milijuna stanovnika EU-15, ujedno imaju najviše zaposlenih u ugostiteljstvu, te njihov zajednički udio u ukupnoj zaposlenosti u HORECA sektoru iznosi 77, 2%. Međutim, sama ugostiteljska djelatnost nema podjednaku važnost za svaku zemlju članicu. Općenito se može uočiti da je u ugostiteljskoj djelatnosti, u odnosu na ukupnu zaposlenost u zemlji, angažirano najviše radne snage u zemljama s juga Europe, koje su tradicionalna receptivna turistička područja što upućuje na važnost turizma za njihova gospodarstva, a najmanje u zemljama sjeverne Europe. U EU najveći udio HORECA sektora u ukupnoj zaposlenosti imaju Grčka (6, 9%) i Španjolska (6, 4%), a najmanji - Danska (2, 2%) i Švedska (2, 6%). Struktura zaposlenih u ugostiteljstvu razlikuje se od većine drugih sektora. Naime, u HORECA sektoru češće se zapošljavaju mladi i ženska radna snaga, za koje je poznato da imaju najviše problema kod zapošljavanja (jer ih poslodavci nerado zapošljavaju zbog neiskustva i pretpostavljenih obiteljskih obveza). Budući da ugostiteljstvo nudi mogućnost zaposlenja tim kategorijama stanovništva, koji teško pronalaze posao u dugim gospodarskim sektorima, to je jedna od osnovnih prednosti ugostiteljskog sektora. U HORECA sektoru EU-15 zaposleno je dvostruko više mladih radnika negoli prosječno u gospodarstvu. Kako je anketom o radnoj snazi anketirano radno sposobno stanovništvo starije od 15. godine života do 75. godine, uočeno je da je u najmlađoj dobnoj skupini (od 15. do 24. godine) u ugostiteljskoj djelatnosti angažirano 22, 7% svih zaposlenih u HORECA sektoru, dok je njihov prosječni udio u gospodarstvu iznosio 11, 3%. Interesantno je da je udio tih mladih radnika u ugostiteljstvu veći u inače visoko razvijenim europskim zemljama, pa je posebno velik u Nizozemskoj (43, 7%), Velikoj Britaniji (37, 9%), Danskoj (37, 1%) i Švedskoj (35, 2%), što pokazuje da je i u tim zemljama, koje su primarno snažna emitivna turistička tržišta, HORECA sektor također važan jer i kod njih nudi mogućnost zaposlenja za te pomalo diskriminirane kategorije stanovništva. S druge strane, u Grčkoj i Italiji, koje su važna receptivna turistička tržišta, bilježi se nešto manji udio mladih radnika u HORECA sektoru (46, 2% i 47, 9%), što se može tumačiti time da zbog važnosti turizma za gospodarski prosperitet tih zemalja, one nastoje u ovom sektoru osigurati stariju i iskusniju radnu snagu. Za ugostiteljsku djelatnost karakteristična je osim toga i veća angažiranost ženske radne snage negoli u mnogim drugim sektorima, pa je tako prosječni udio zaposlenih žena u HORECA sektoru EU-15 (53, 5%) za deset postotnih bodova veći od njihova udjela u cijelom gospodarstvu. Posebno je popularno zapošljavanje žena u ugostiteljstvu u Finskoj (74, 4%), Austriji (64, 25), Portugalu (60, 7%), Njemačkoj (57, 2%) i Irskoj (57, 1%). Interesantno da je u svim zemljama EU-15 udio zaposlenih žena u strukturi radne snage u HORECA sektoru uvijek veći od njihova udjela u ukupnoj zaposlenosti u toj zemlji. Za ugostiteljski sektor u EU predviđanja su i dalje optimistična. U idućem desetljeću tu bi se trebalo ostvariti gotovo 2 milijuna novih radnih mjesta i bez proširenja Unije u 2004. godini.

zaposlenost; ugostiteljstvo; Europska unija

nije evidentirano