hrvatski

Obrazovne, radne i profesionalne težnje mladih otočana – primjer zadarskih otoka (Iž, Dugi otok, Ugljan)

Mlado stanovništvo hrvatskih otoka svjesno je depopulacijske traume njihovog otočnog okruženja. Njihove ambicije vezane uz daljnju životnu aktivnost na otočnom prostoru istinski su poljuljane do te mjere da mladi otočanin upitan kako zamišlja otok i sebe za desetak godina isključivo odgovara da će to i nadalje biti depopulacijski prostor kojeg će i on napustiti. Empirijskim istraživanjem autori su željeli spoznati migracijske dileme mladih stanovnika triju zadarskih otoka (Ugljan, Dugi otok i Iž), kao i u ovom radu relevantne aspiracije učenika s otoka (radne, obrazovne i profesionalne). U istraživanju su korištene metode ankete i intervjua (učenički eseji), a u ovom radu su interpretirani nalazi anketnog ispitivanja. Anketa se sastoji od 39 pitanja zatvorenog tipa kojima su obuhvaćeni važni segmenti otočne problematike i percepcija iste od strane mladih otočana. Anketno ispitivanje je obuhvatilo 107 učenika sa Ugljana, Iža i Dugog otoka, polaznika osnovnih i srednjih škola. Nalazi dobiveni obradom anketnih upitnika potvrđuju pretpostavku o osviještenoj ulozi/značaju školske spreme kako u socijalnoj promociji koju tijesno vežu uz napuštanje otoka tako i u samoafirmaciji nadolazećih mladih generacija. Velika većina ispitanika želi nastaviti obrazovanje nakon osnovne odnosno srednje škole. U slučaju ostanka na vlastitom otoku mladi otočani nemaju većih mogućnosti izbora posla i radne aktivnosti. Uglavnom su to poslovi iz primarnog i tercijarnog sektora, što potvrđuju i njihova opredjeljenja u odgovorima. Daleko ispred ostalih gospodarskih aktivnosti je turizam. Odgovor je očekivan, a značaj turizma u vrijednosnim opredjeljenjima učenika upućuje na najvažniji otočni potencijal i pretpostavku razvoja otoka a time i zaustavljanje depopulacije i odlaska stanovništva s otoka.

otoci; depopulacija; obrazovanje; aspiracije; izbor zanimanja

nije evidentirano