hrvatski

O povezanosti rimskog klasičnog prava s grčkom filozofijom i retorikom

Neposredan utjecaj antičkog pa i drugih antičkih pravnih sustava na rimsko pravo jedva da je dokazljiv. Suprotno tomu, slične gospodarske, društvene i organizacijske značajke antičkih gradova-država imale su posljedicu da je među njima postojala neka vrsta idejne srodnosti, koja je bila toliko prožela njihovu kulturu da idealni gradovi-države što su ih predložili npr. Platon i Aristotel upravo nevjerojatno sliče organizaciji stvarno postojećih gradova-država, dakako, uz poboljšanja koja su predložili ti filozofi. Pa ipak glavni čimbenik evolucije pojedinog antičkog pravnog sustava bila je vlastita pravna osnova, sačuvana npr. u rimskom Zakonu XII ploča odnosno u istoimenom Gortinskom zakonu. Kao dokaz za tu tvrdnju autor prikazuje razvoj naknade štete, koji se u Rimu temeljio na Lex Aquilia iz 286. god. pr. Kr. Njezin sadržaj i stilizacija djelovali su stoljećima, pa se evolucija pojma naknade štete mukotrpno izgrađivala stoljećima, sve do Justinijana, a konačni završetak te evolucije nalazi se tek uz bizantskom pravu u tzv. akciji "genike imfaktum". Usporedba sudskog postupka klasičnog doba u Rimu i Ateni te Gortini - jedinih antičkih gradova-država od kojih su sačuvani razmjerno potpuniji podatci - upućuju na njihovu veliku međusobnu različitost.

Rimsko pravo; grčka filozofija; grčka retorika

nije evidentirano