Mogućnost uzgoja dalmatinskog buhača (Chrysanthemum cinerariaefolium Visani) u Istri (CROSBI ID 500412)
Prilog sa skupa u zborniku | ostalo
Podaci o odgovornosti
Ban, Dean ; Filipaj, Boris ; Šetić, Elvino
hrvatski
Mogućnost uzgoja dalmatinskog buhača (Chrysanthemum cinerariaefolium Visani) u Istri
Iako je dalmatinski buhač biljna vrsta koja samoniklo raste u Dalmaciji i Hercegovini njegov je uzgoja na oranicama diljem Hrvatske obale poznat već desetljećima (Ožanić, 1955 ; Kolak et al, 1999). Različiti pripravci od buhača koriste se više od 160 godina u zaštiti od mnogih vrsta insekata (Filipaj, 1997). Aktivne supstance piretrini kojih najviše ima u cvjetnim glavicama buhača, uspješno suzbijaju štetne insekte dok za toplokrvne organizme nisu toksični, a na zraku i svjetlu vrlo se brzo razgrađuju u inaktivne spojeve. Upravo zbog navedenih svojstava nemaju štetnog utjecaja na okoliš, pa je njihova upotreba dopuštena u ekološkoj poljoprivredi. Posljednjih deset godina, porastom površina s ekološkim sustavom gospodarenja značajno se povećala potražnja za ekstraktom dalmatinskog buhača. Premda je Hrvatska (Dalmacija) početkom 20. stoljeća bila glavni svjetski proizvođač buhača sa 900 tona suhog cvijeta godišnje (Filipaj, 1994), ta se proizvodnja potpuno napustila. Primat u proizvodnji dalmatinskog buhača, danas imaju zemlje (Kenija, Tanzanija, Ekvador, Ruanda i Japan) u koje je introducirana upravo naša vrsta buhača. Zbog izvornosti ove biljne vrste i tradicije uzgoja ne postoje ograničenja koja bi spriječila Hrvatsku da se ponovno uvrstiti u vodeće svjetske proizvođače sve traženijeg ekstrakta dalmatinskog buhača. Stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi mogućnost revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhača na području Istre.
Dalmatinski buhač; Klon; Prinos
nije evidentirano
engleski
Possibilities of growing dalmatian pyrethrum (Chrysanthemum cinerariaefolium Visani)in Istria
Iako je dalmatinski buhač biljna vrsta koja samoniklo raste u Dalmaciji i Hercegovini njegov je uzgoja na oranicama diljem Hrvatske obale poznat već desetljećima (Ožanić, 1955 ; Kolak et al, 1999). Različiti pripravci od buhača koriste se više od 160 godina u zaštiti od mnogih vrsta insekata (Filipaj, 1997). Aktivne supstance piretrini kojih najviše ima u cvjetnim glavicama buhača, uspješno suzbijaju štetne insekte dok za toplokrvne organizme nisu toksični, a na zraku i svjetlu vrlo se brzo razgrađuju u inaktivne spojeve. Upravo zbog navedenih svojstava nemaju štetnog utjecaja na okoliš, pa je njihova upotreba dopuštena u ekološkoj poljoprivredi. Posljednjih deset godina, porastom površina s ekološkim sustavom gospodarenja značajno se povećala potražnja za ekstraktom dalmatinskog buhača. Premda je Hrvatska (Dalmacija) početkom 20. stoljeća bila glavni svjetski proizvođač buhača sa 900 tona suhog cvijeta godišnje (Filipaj, 1994), ta se proizvodnja potpuno napustila. Primat u proizvodnji dalmatinskog buhača, danas imaju zemlje (Kenija, Tanzanija, Ekvador, Ruanda i Japan) u koje je introducirana upravo naša vrsta buhača. Zbog izvornosti ove biljne vrste i tradicije uzgoja ne postoje ograničenja koja bi spriječila Hrvatsku da se ponovno uvrstiti u vodeće svjetske proizvođače sve traženijeg ekstrakta dalmatinskog buhača. Stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi mogućnost revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhača na području Istre.
dalmatian pyrethrum; clone; yield
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
551-554-x.
2004.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Žimbrek, Tito
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Podaci o skupu
XXXIX. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKIH AGRONOMA s međunarodnim sudjelovanjem
poster
17.02.2004-20.02.2004
Hrvatska