Vještine prijevoda hrvatskih glagoljaša (Job 2, 9 i 42, 14-15) (CROSBI ID 500424)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Zaradija Kiš, Antonija
hrvatski
Vještine prijevoda hrvatskih glagoljaša (Job 2, 9 i 42, 14-15)
Tekstološko istraživanje se temelji na odabranim stihovima 2, 9 i 42, 14-15 iz starozavjetne Knjige o Jobu koji su povezani ulogom ženskih likove u Jobovoj tragediji patnika-pravednika. Knjiga zauzima važno mjesto u sveukupnom hrvatskoglagoljskom liturgijskom korpusu i to u vremenu 14. i 15. stoljeća, tzv. "zlatnom dobu hrvatskoga glagolizma". S obzirom na sačuvane leksičke arhaizme, katkad jedinstvene u hrvatskoglagoljskom književnom korpusu, zaključeno je da prijevod Knjige o Jobu spada među najstarije slojeve ćirilometodske književne baštine koja je tijekom stoljeća doživljavala raznorodne preinake. One nisu uvjetovane samo grčkim, odnosno latinskim predlošcima prema kojima su nastajali hrvatskoglagoljski prijevodi, već i prema izvjesnim kulturološkim i tradicijskim odrednicama tipičnim za jedan narod, ali katkad potpuno nerazumljivim za drugi. Kako su se u priređivanju biblijskih odlomaka, gdje je nezaobilazan čimbenik piščeva bogobojaznost, snalazili hrvatski glagoljaši te kako su razumijevali nerazumljivo, pokušali smo analizirati na odabranim dijelovima Knjige o Jobu koji su nam ponudili vrijedne prevodilačke spoznaje. To je ponajprije specifičnost devetoga stiha druge glave koju sadrži samo nekolicina hrvatskoglagoljskih brevijara sjeverne skupine, a koji govori o ulozi i stavu Jobove žene prema muževljevoj sudbini. U posljednjem, 42. poglavlju koje je sačuvano u rukopisima južne skupine hrvatskoglagoljskih brevijara, naglašena je pak pojavnost Jobovih kćeri i posebnost njihovih imena čiji je simbolizam zatomljen u znanjima naših glagoljaša. Njegovim razotkrivanjem ulazi se u problematiku ljudskih vrlina, koje su inače utkane u temelj Knjige o Jobu, a koje ostaju neshvaćene u hrvatskoglagoljskim prijevodima.
Job; hrvatskoglagoljski prijevod; žena u Knjizi o Jobu
Sažetak na njemačkom jeziku: Die Übersetzungstechnik der kroatischen Glagoliten (Job 2, 9 und 42, 14-15) Die textologische Untersuchung basiert auf den Versen 2, 9 und 42, 14-15 des alttestamentarischen Buches Job, in deren Mittelpunkt die Rolle weiblicher Persönlichkeiten in der Tragödie des gerechten Dulders Job steht. Das Buch Job nimmt einen wichtigen Platz innerhalb des Kroatisch-glagolitischen liturgischen Korpus während des 14. und 15. Jahrhunderts ein, des sogenannten "goldenen Zeitalters des kroatischen Glagolitismus". Auf der Grundlage der erhaltenen lexikalischen Archeismen, bei denen es sich manchmal um Hapaxlegomena innerhalb des gesamten Kroatisch-glagolitischen Korpus handelt, kann man annehmen, dass die Übersetzung des Buches Job zu den ältesten Schichten des Kyrillo-methodianischen literarischen Erbes zählt, welches im Laufe der Jahrhunderte mannigfaltige Änderungen erfahren hat. Diese Ändernugen sind nicht nur durch die griechischen bzw. lateinischen Vorlagen der kroatischen glagolitischen Texte bedingt, sondern ebenso durch die kulturellen und gesellschaftlichen Besonderheiten, die für ein Volk typisch sind, für ein anderes jedoch schwer verständlic
engleski
Art of Translation of Croatian Glagolitic Writers (Job 2, 9 and 42, 14-15)
nije evidentirano
Job; Croatian Glagolitic translation; Woman in the Book of Job
nije evidentirano
Podaci o prilogu
129-142-x.
2004.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Prevodite prez XIV stoletie na Balkanite : dokladi ot mezdunarodnata konferencija
Taseva, Lora
Sofija: Izdatelska Kasta GoreksPres
Podaci o skupu
Nepoznat skup
predavanje
29.02.1904-29.02.2096