hrvatski

Relevantnost poststrukturalističkih gledišta za tumačenje društvenih promjena u Europi

U središtu analize nalazi se Foucaultova (2001.) teza: Možda meta današnjice nije otkriti tko smo mi, nego radije odbiti što smo mi. Dekonstrukcija koju vrši poststrukturalistička analiza istražuje način na koji menadžerski diskurs privilegira određene vrste vrednota kao što su feasibility i effectiveness, dok druge isključuje, marginalizira i instrumentalizira. Time što ukazuje na pristranost jezika što se koristi pri utvrđivanju različitih sadržaja "deskriptivne etike", na primjer etičkog kodeksa kojim se želi etablirati vlast menadžmenta kao objektivni "režim istine", poststrukturalizam zadaje ozbiljan udarac "deskriptivnoj etici", jer dovodi u pitanje njezinu koherentnost. Ono što radikalna kritička perspektiva zamjera Foucaultu jest da on ne uspijeva priznati da identitet i ne-identitet uzajamno konstituiraju jedno drugo. Ovaj aspekt "negativne dijalektike" je ono što previđaju postmodernisti, iz čega proizlazi i njihova poteškoća u oblikovanju društveno efikasnog političkog projekta. Cilj je kritičke holističke prakse transcendiranje alijenirajućih učinaka kapitalističke društvene reprodukcije, pri čemu će internet biti privilegiran medij.

istina; diskurs; bio-moć; internet.

nije evidentirano