Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Buša u Hrvatskoj (CROSBI ID 109386)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Konjačić, Miljenko ; Ivanković, Ante ; Caput, Pavo ; Mijić, Pero ; Pranić, Davor Buša u Hrvatskoj // Stočarstvo, 58 (2004), 3; 163-177

Podaci o odgovornosti

Konjačić, Miljenko ; Ivanković, Ante ; Caput, Pavo ; Mijić, Pero ; Pranić, Davor

hrvatski

Buša u Hrvatskoj

Buša je jedna od autohtonih hrvatskih pasmina goveda na koju se posljednjih godina usredotočio interes stručne i šire javnosti, nakon što se ustanovilo da je postala veoma rijetka. Spada u skupinu primitivnih kratkorožnih goveda (bos brachyceros europaeus), a na prostorima današnje Hrvatske uzgajala se stoljećima (Ilirsko govedo). Do druge polovine dvadesetog stoljeća buša je bila rasprostranjena na gotovo čitavom području Hrvatske, s dominantnim udjelom u govedarskoj proizvodnji. Intenzifikacija stočarske proizvodnje tijekom dvadesetog stoljeća postavila je pred nju nove proizvodne izazove, no njena prilagodba nije provođena na primjeren način. Ondašnja stručna javnost se odlučila za naizgled učinkovitiji i brži put popravljanja buše, križanjem s produktivnijim pasminama. Očekivani uspjeh nije postignut budući da je management gospodarenja ostao na krajne ekstenzivnoj razini. Ulaskom produktivnijih pasmina buša je potiskujućim križanjem odnosno pretapanjem konstantno gubila na gospodarskom i uzgojnom značaju. Svijest o smanjenju genetske baštine na nacionalnoj i globalnoj razini potakla je pitanje očuvanja i buše. Osobito je vrijedna radi efikasnosti u proizvodnji mlijeka naspram tjelesne mase, izuzetne prilagodljivosti, otpornosti i izdržljivosti, što može biti korisno u budućim križanjima. Istraživanje je nastojalo utvrditi činjenice o aktualnom stanju i eksterijernim odlikama buše u Hrvatskoj. Utvrđeno je da u priobalnom i gorskom dijelu Hrvatske obitava pedesetak grla “ u tipu” buše, koja mogu poslužiti kao baza za njenu potpunu revitalizaciju. Eksterijerna obilježja uglavnom ne odstupaju značajno u odnosu na ranija istraživanja, no zamjetna je njihova velika varijabilnost. Ova činjenica znatnim je dijelom uvjetovana nekonsolidiranošću pasmine, nepostojanu uzgojnih smjernica tijekom minulih desetljeća i nebrigom šire i stručne javnosti za njen bitak. Rezultati istraživanja nude osnovu za utvrđivanje pasminskih standarda i dizajniranje uzgojnog programa, što je prvi korak u revitalizaciji buše i njenog povratka u specifične proizvodne okvire.

buša ; eksterijer ; tjelesne mjere ; autohtonost ; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Busha in Croatia

nije evidentirano

busha ; exterior ; body measures ; autochthonousness ; Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

58 (3)

2004.

163-177

objavljeno

0351-0832

1848-9044

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)

Poveznice