Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj promjene parametara uzgoja kvasca na biosintezu sfingoidnih baza (CROSBI ID 467374)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Bauman., Mirela ; Marić, Vladimir ; Mesarić, Marko Utjecaj promjene parametara uzgoja kvasca na biosintezu sfingoidnih baza // 3. hrvatski kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista / Znanstveni odbor (ur.). Zagreb: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998. str. 121-122-x

Podaci o odgovornosti

Bauman., Mirela ; Marić, Vladimir ; Mesarić, Marko

hrvatski

Utjecaj promjene parametara uzgoja kvasca na biosintezu sfingoidnih baza

Sfingolipidi su definirani kao spojevi kojima je zajednička dugolančana sfingoidna baza. U kvascima dolaze najčešce kao inzitolfosforilceramidi. Glavnina tih spojeva je smještena u plazminoj membrani. Neophodni su za normalno funkcioniranje stanice kvasca na što ukazuju i činjenice da upravo ti spojevi sudjeluju u regulaciji aktivnosti H+-ATPaze plazmine membrane, membranskom signaliranju, regulaciji biosinteze stanične stijenke kao i biosinteze fosfolipida te u vezanju glikoproteina na površinu stanice. Osim toga, postoje i neke indikacije da su ti spojevi, preko sfingoidnih baza koje se oslobađaju njihovom hidrolizom, uključeni u signalnu transdukciju. Također, okosnice tih spojeva (fitosfingozin, fitoceramid) imaju važnu ulogu u odgovoru stanice na stres. Kvasci mogu poslužtiti kao potencijalni izvor sfingoidnih baza, budući da na sfingolipide otpada i do 40% od ukupnih lipida stanice. Prednost kvasca u proizvodnji sfingoidnih baza pred drugim mikroorganizmima je brzina njihovog rasta te činjenica da se na količinu i sastav lipida u stanici može znatno utjecati mijenjanjem uvjeta uzgoja. Naša istraživanja obuhvaćaju uzgoj kvasca Rhodotorula glutinis, Saccharomyces uvarum, Hansenula anomala i Candida lipolytica 33, u svrhu akumulacije sfingolipida u biomasi. Uzgoj je bio proveden na tresilici pri 28 oC, u sintetskoj hranjivoj podlozi koja je sadržavala glukozu (1%) kao jedini izvor ugljika. Istraživan je utjecaj dodataka koji su uključeni u biosintezu sfingolipida ili aktiviraju enzime biosintetskog puta, promjena omjera C:N u podlozi kao i promjena pH podloge. Pri tome je praćen rast svakog kvasca mjerenjem optičke gustoće na 650 nm i količina ukupnih sfingoidnih baza spektrometrijskom metodom na 415 nm. Sastav i količina pojedinih sfingoidnih baza su određeni visokorazdjelnom tekućinskom kromatografijom (HPLC). Dobiveni rezultati ukazuju da: istraživani kvasci u svojoj biomasi akumuliraju sfingolipide ; na akumulaciju utječu uvjeti uzgoja ; postoje značajne razlike u količini i sastavu sfingoidnih baza koje kvasci sintetiziraju.

kvasci; sfigolipidi; biosinteza; sfingoidne baze

nije evidentirano

engleski

Influence of growth conditions on sphingoid bases biosynthesis in yeast

nije evidentirano

yeasts; sphingolipids; biosynthesis; sphingoid bases

nije evidentirano

Podaci o prilogu

121-122-x.

1998.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

3. hrvatski kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista

Znanstveni odbor

Zagreb: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Podaci o skupu

3. HRVATSKI KONGRES PREHRAMBENIH TEHNOLOGA, BIOTEHNOLOGA I NUTRICIONISTA

poster

10.06.1998-12.06.1998

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Prehrambena tehnologija