hrvatski

Protekcionizam u prometu

U diplomskom radu je obrađeno područje protekcionizma u prometu. Navedeno je područje od velike važnosti za Republiku Hrvatsku. Pomorska veza s otocima, poštanski promet, željeznički i cestovni transport te zračni prijevoz putnika i dobara od temeljnog je interesa za državu. Hrvatska se nalazi u situaciji kada, ako želi pristupiti Europskoj uniji, treba izvršiti slijedeće: privatizirati državna poduzeća koja se bave navedenom djelatnošću, ukinuti im protekcionističke mjere, odnosno potpore te ih prepustiti konkurenciji inozemnih tehnički naprednijih kompanija. Navedene kompanije kompanije mogu preuzeti samo atraktivne brodske linije, pruge i slično čime bi bili ugroženi interesi državljana Republike Hrvatske. Kako se to ne bi dogodilo, neobično je važno da se Hrvatska dobro pripremi za pridruživanje Europskoj uniji, prouči zakone i da se izbori za status koji omogućava dugogodišnji prijelazni period. Važno je znati koje protekcionističke mjere provodi Europska unija te ih u najvećoj mjeri iskoristiti. Preporuča se također praćenje iskustva drugih članica Europske unije, npr. Grčke koja je isposlovala period od 20 godina kao prijelazni u kojem samo grčke kompanije mogu provoditi kabotažu u povezivanju grčkih otoka morskim putem. Temeljni propisi u ovom trenutku su SSP (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) koji je potpisala Republika Hrvatska s Europskom unijom i Zakon o državnim potporama koji je na putu povezivanja s protekcionističkim mjerama Europske unije. Svakako treba napomenuti da kada se govori o protekcionizmu prometa treba uzeti u obzir da se on u propisima sagledava jedinstveno za sve grane protekcionizma, a ne samo za promet. Treba još napomenuti da je Republika Hrvatska i potpisnik mnogih Konvencija o prometu te bilateralnih ugovora tako da je i ranije već na taj način ušla u problematiku protekcionizma.

protekcionizam; promet; teorije protekcionizma; gospodarska politika; grane prometa; institucionalni okviri

nije evidentirano