hrvatski

Upotrebljivost višefaznog uzorka u inventarizaciji šumskog prostora

Cilj ovoga rada bio je da se primjenom metoda nacionalne inventure šuma iz iskustava drugih zemalja i poznate recentne literature, provjeri i potvrdi opravdanost i primjenjivost višefaznog uzorka na našem području.U tu svrhu odabran je lokalitet u Upravi šuma Split, šumarija Zadar, gospodarska jedinica Zadarski otoci, otok Ugljan.Navedeni lokalitet je izabran:Da bi se istražilo kako sa što manjim intenzitetom uzorkovanja, upotrebom višefaznog uzorka za naše prostore novom metodom, se mogu dobiti odgovarajući rezultati procjene sastojinskih strukturnih elemenata, koji nam mogu poslužiti u uređajnoj ili u nacionalnoj izmjeri šuma.Da se utvrdi optimalna mreža i metoda izbora jedinica uzorka u uvjetima izabrane gospodarske jedinice za određene faze izmjere.Da se napravi digitalni model reljefa (DMR) i digitalni ortofoto (DOF), te da se razmotri primjena metoda aerofototaksacije, glede specifičnih terenskih uvjeta izabrane gospodarske jedinice.Na temelju rezultata istraživanja upotrebljivosti višefaznog uzorka u inventarizaciji velikih šumskih površina u našim uvjetima na istraživanom području otoka Ugljana, gospodarske jedinice Zadarski otoci, šumarije Zadar, Uprave šuma podružnica Split, možemo iskazati slijedeće zaključke:Ř Višefazni uzorci se mogu koristiti uz prethodno dobro isplanirani izvedbeni plan svih faza rada u svakoj utvrđenoj fazi uzorka ; Ř Na osnovu prikupljenih podataka iz cikličkog snimanja Republike Hrvatske, istraživanog područja, izrađeni su digitalni model reljefa (DMR) i digitalni ortofoto (DOF)Ř Aerofotosnimci sadašnjeg cikličkog snimanja Republike Hrvatske u mjerilu M 1≈ 20 000 se mogu koristiti samo za fotointerpretaciju stratuma, te utvrđivanja površina stratuma na digitalnom ortofotu (DOF)Ř Na temelju interpretacije izlučenih stratuma može se planirati mreža uzoraka u drugoj i trećoj fazi (aerofototaksacija i terestrička izmjera).Ř Navedeno mjerilo (M 1≈ 20 000) se ne može koristititi za fotointerpretaciju vrsta drveća (pogotovo u makiji) i izmjeru potrebnih veličina koje će se koristiti u aerofototaksaciji. Za preporučiti je prema svjetskim (npr. Švicarska… ) i domaćim iskustvima da za tu svrhu moraju biti aerosnimci mjerila krupnijeg od M 1 ≈ 10 000, da bi se dobio kvalitetan stereomodel za fotointerpretaciju i aerofototaksacijuŘ Rezultati terestričke izmjere strukturnih elemenata vegetacije (ds, h, Ds, g, v, v&raquo ; ), koji su utvrđeni višefaznim uzorkom u trećoj fazi na primjeru istraživanog područja (otok Ugljan, ...) bi se mogli koristiti u uređajnoj inventuri iako su malog intenziteta I = 3.5% od druge faze, odnosno vrlo mali intenzitet I = 0.35% od ukupne površine stratuma alepskog bora, uz prethodno uspoređivanje rezulata izmjere druge faze na stereoparovima aerofotosnimaka prema Loetsch & Haller 1964. Uspoređivanje se nije moglo učiniti iz razloga prije navedene kvalitete aerofotosnimaka cikličkog snimanja R Hrvatske.Ř Procjena ukupnog volumena (v) uzorka metodom izjednačene visinske krivulje i dvoulaznih volumnih tablica ima CV 54.30%, dok procjena ukupnog volumena (v&raquo ; ) uzorka metodom stvarne visine i dvoulaznih tablica ima CV 68.10%, što znači da je prva metoda realnije prikazala procjenu volumena cijelog stratuma alepskog bora.

Inventura šuma; višefazni uzorak; digitalni model reljefa; digitalni ortofoto; klasterska analiza.

nije evidentirano