hrvatski

Oftalmološke manifestacije neuroloških bolesti

Oko je, kao organ vida povezan s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini te čitavom dužinom vidnog puta s moždanim strukturama tj. središnjim i autonomnim živčanim sustavom. Stoga i brojne neurološke bolesti koje su posljedica oštećenja ili iritacije navedenih moždanih struktura, mišića ili živaca u očnoj šupljini, mogu uz neurološke kliničke manifestacije i simptome imati za posljedicu i oftalmološke manifestacije bolesti. Najčešće su cerebrovaskularne bolesti. Oštećenja vida po tipu ispada vidnog polja ili kratkotrajnih prolaznih zamagljenja vida ili pak gubitka vida na jednom ili oba oka, prolaznim dvoslikama, vidnim halucinacijama, optičkom agnozijom, akalkulijom, poremećajem bulbomotorike (uključivši paralizu pogleda i nistagmus), mogu uzrokovati promjene (stenoze, okluzije, aneurizme) na ekstrakranijskim ili intrakranijskim krvnim žilama (karotidni ili vertebrobazilarni sliv te Willisov krug). Takove smetnje mogu biti posljedica tranzitorne ishemijske atake ili cerebrovaskularnog inzulta bilo ishemijskog ili hemoragijskog u bilo kojem dijelu vidnog puta. Jedan od najčešćih neuroloških simptoma jest glavobolja. Može biti uzrokovana traumom, vaskularnim smetnjama, upalnim bolestima te tumorima središnjeg živčanog sustava. Najčešća glavobolja koja je vrlo često udružena s vidnim manifestacijama (u obliku iskrivljene slike, ispada dijela vidnog polja, kompletnog prolaznog gubitka vida ili pak oštećenja bulbomotorike) je migrena. Tumori mozga bilo benigni ili maligni te tumorski procesi hipofize ili očnog živca mogu uzrokovati vidne poremećaje ovisno o lokalizaciji procesa (ispadi vidnog polja, poremećaje bulbomotorike, nistagmus, protruzija bulbusa, zastojna papila). Upalne bolesti mozga, živaca ili mišića, autioimune kao i demijelinizacijske bolesti (borelioza, sifilis, tetanus, miozitis, optikoneuropatija, optikoneuritis, multipla skleroza, druge demijelinizacijske bolesti središnjeg živčanog sustava) mogu se manifestirati vidnim poremećajima u vidu zamagljenog, oslabljenog vida, gubitka vida, poremećajem bulbomotorike, nistagmusom, aniozokrijom ili fotofobijom. I neuromišićne bolesti od kojih je najznačajnija mijastenija gravis mogu se manifestirati oftalmološkim manifestacijama - dvoslikama, ptozom kapaka. Traumatska oštećenja mozga od potresa mozga do subduralnog, epiduralnog krvarenja ili kontuzije mozga i edema, mogu uzrokovati oftalmološke manifestacije kao što su smanjena oštrina vida, suženja vidnog polja, anizokorija. Određene vrste epilepsije mogu biti udružene sa oftalmološkim manifestacijama. Vidni poremećaji mogu biti prethodnica epileptičke manifestacije, a vrlo često vizuelne senzacije (fotostimulacija) mogu utjecati na propagaciju epileptičkog napada, dok ispadi vida postkonvulzivno mogu biti tranzitorna ili trajna sekvela epileptičke bolesti. Kod intoksikacija s poremećajem stanja svijesti ili drugim neurološkim ispadima mogu biti izražene promjene na zjenicama (mioza, midrijaza) ili različiti ispadi vida. Kako neurološka bolest ponekad počinje oftalmološkim manifestacijama, pa bolesnici često prvo potraže pomoć oftalmologa, neophodno je potrebna suradnja oftalmologa i neurologa u svrhu dijagnostike i liječenja.

Neurološke bolesti; Cerebrovaskularne bolesti; Glavobolja; Upala; Tumor

nije evidentirano