hrvatski

Bruksizam ; Istraživanje udjela anksionznosti i stresa u etiologiji bruksizma

Uzrok bruksizma još uvijek jezagonetka. U literaturi se kao glavni etiološki faktor navod psihogena komponenta. Ovim radom je napravljen kraći pregled literature te se pokušalo ocijenti udio stresa, psihoemocionalne napetosti i anksionznosti u etiologiji bruksizma. Također je isitana povezanost između nekih psihosomatskih simptoma i bruksizma. Kratkim pregledom učestalosti pojedinih kliničkih obliježja bruksizma pokušalo se podsjetiti na ozbiljnost ove multifaktorijalne bolesti. Skupniiu ispitanika sačinjavalo je 10 pacijenata kojima je prema definiciji ASDA utvrđeno postojanje bruksizma. Svi ispitanici su psihički zdravi. Kontrolnu skupinu činilo je 8 psihički zdravih osoba koji ne boluju od bruksizma. Obje skupine podvrgnute su testu anksionznosti i podložnosti stresu, a na skupini s bruksizmom učinjen je ciljani stomatološki pregled. Dobiveni podaci obrađeni su Student t-testom za nezavisne uzorke, dok su rezultati ispitivanja pojedinih kliničkih obilježja u skupini s bruksizmom izraženi pomoću postotaka. Uočena je statistički značajna razlika u rezultatima testa anksioznosti i podložnosti stresu između skupinie ispitanika s bruksizmom i kontrolne skupine te je zaključeno da u pacijenata s bruksizmoom postoji veća razina psihoemocionalne napetosti, stresa i anksioznosti. U skupini ispitanka s bruksizmom uočena je veća učestalost nekih psihosomatiskih simptoma (tahikardija, palpitacije) u odnosu na kontrolnu skupinu, što je pokazala statistički značajna razlika. Kao najčešće kliničko obliježje bruksizma nađene su promjene na zubima (termička i palpatorna preosjetljivost, gubitak vertikalne dimenzije i brusne fasete), napetost žvačnh mišića i smetnje u termporomandibularnim zglobovima.

Bruksizam; anksioznost; stres

nije evidentirano