hrvatski

Sintetičke metode u nastavi početnog čitanja i pisanja (kritički povijesni pregled)

Tijekom razvoja nastave početnog čitanja i pisanja u prošlosti su se razvile dvije osnovne skupine metoda: analitička i sintetičke. U jednoj i drugoj skupini nalaze se osnovne metode, koje imaju značenje konstitutivnih metoda za istoimene isnovne nastavne strategije odnosno sustave, te specijalne metode koje se rabe samo u ograničenom broju nastavnih situacija. U ovom tekstu prikazuje se osnovne sintetičke metode: naravna metoda, metoda sricanja, glasovna metoda i slogovna metoda. One su istodobno i povijesne metode jer u izvornom obliku više nisu u nastavnoj uporabi. Također. te metode imaju međunarodno obilježje jer su nastale u razvijenim europskim obrazovnim sustavima, ponajprije u njemačkom, odonosno srednjeuropskom, koji su za njih bili pogodni stoga što njemački i slavenski jezici, među kojima je i hrvatski pripadaju skupini sintetičkih jezika. Specijalne sintetičke metode su: metoda prirodnih glasova, fonomimička, fonografska o pojmovna fonetska metoda. Iako su funkcionirale u drugim jezicima, postoje i naši predstavnici tih metoda koji su ih osmslili u izvornoj nastavnoj praksi početnog čitanja i pisanja hrvatskim jezikom. I opće povijesne i specijalne sintetičke metode nastave početnog čitanja i pisanja utemeljene su u više znanstvenih grana važnih za nastavu jezika i nastavnu spoznaju: logici, psihologiji, lingvistici i metodici.

početno čitanje i pisanje; sintetičke metode; povijesne metode; naravna metode; metoda sricanja; glasovnih metoda; slogovna metoda; specijalna metoda

nije evidentirano