hrvatski

AKTUALNO STANJE PRIRODNE PREHRANE U GRADU ZAGREBU

UVOD: Program promicanja dojenja u Republici Hrvatskoj, sustavno provođen od 1993. u suradnji s UNICEF-om, rezultirao je porastom broja dojene djece i dužine dojenja. U sklopu Višeindikativnog istraživanja o zdravlju i prehrani djece u Hrvatskoj, provedenog 1996., analizirana je prirodna prehrana u Zagrebu. Ova je studija učinjena sa svrhom daljnjeg praćenja učestalosti dojenja. CILJ: Analizirati dužinu dojenja (isključivog i ukupnog, prema definicijama SZO), vrijeme početka dvovrsne prehrane te vrijeme uvođenja dohrane krutim namirnicama dojenčadi u Zagrebu. ISPITANICI I METODE: Podaci o dojenju prikupljeni su retrospektivno iz medicinske dokumentacije patronažnih sestara Zagreba, a odnose se na djecu rođenu 2000. REZULTATI: Ukupno su analizirani podaci o dojenju 4000 dojenčadi. Nedojenih je 2, 6% (104/4000). Ukupno dojene dojenčadi je u dobi do navršenog 1 mj. 93, 1%, do navršenih 3 mj. 73, 8%, 6 mj. 49, 6% i 12 mj. 16, 1%. Isključivo dojenih je u dobi do navršenog 1 mj. 84, 1%, do navršenih 3 mj. 58, 6%, 6 mj. 16, 2% te 12 mj. 0, 1%. U dobi do navršenih 18 mj. dojeno je 1, 9% dojenčadi, a u dobi ≥ 24 mj. njih 0, 9%. Medijan isključivog dojenja je 3 mj. (prvorotke 3 ; višerotke 4 mj.). Medijan ukupnog dojenja je 6 mj. (prvorotke 5 ; višerotke 6 mj.). Medijan početka dvovrsne mliječne prehrane (dodatka prirodnoj prehrani nekog drugog mlijeka) je 3 mj., a dohrane krutim namirnicama 5 mj. dobi djeteta. ZAKLJUČAK: U usporedbi s dostupnim prijašnjim istraživanjima učestalosti dojenja u Zagrebu, evidentirano je značajno poboljšano stanje prirodne prehrane.

dojenje - epidemiologija; Zagreb

nije evidentirano