hrvatski

On-line sustavi oceanografskih mjerenja-sadašnje stanje i neposredni planovi

Mjerenja različitih oceanografskih parametara pomoću brodova su relativno skupa i s obzirom na raspoložive istraživačke brodove često ograničena na povoljnije meteorološke uvjete. U cilju omogućavanja mjerenja u svim meteorološkim uvjetima te dostupnosti do mjerenih podataka u stvarnom vremenu, Institut je u posljednjih 25. godina uložio znatan napor u razvoj i primjenu automatskih sustava za mjerenje, prije svega, fizikalnih oceanografskih parametara. U sklopu ovih aktivnosti ovdje se kronološki iznose značajniji događaji, kako slijedi: U Institutu su prvi put u Hrvatskoj u 1977. godine uvedeni automatski elektronički strujomjeri s autonomnošću rada dužem od godine dana i čiji su se podatci mogli daljinski primati pomoću ultrazvučnog prijamnika, 1988. godine je u suradnji s Hrvatskim hidrografskim institutom razvijen automatski oceanografski mjerni sustav s plutačom koji je bio postavljen u sredini Kaštelanskog zaljeva. Sustav je mjerio više oceanografskih parametara u vremenskim razmacima od 10 minuta koji su pomoću VHF veze prenošeni u stvarnom vremenu do prijemnog centra u Institutu. Sustav je uz manje prekide radio do polovice 1990. godine kada je izvađen iz mora radi redovnog održavanja, ali zbog ratnih okolnosti nije nikad ponovo vraćen u more. Po završetku domovinskog rata, odnosno 1996. godine korištenjem postojećih mjernih senzora i instrumenata uspostavljena je automatska postaja Punta Jurana smještena ispred zgrade Instituta koja mjeri 12 meteoroloških i oceanografskih parametara (brzinu, udar i smjer vjetra, temperaturu, vlažnost i pritisak zraka, sunčevu i neto radijaciju, padaline, temperaturu i slanost morske vode te razinu mora) u vremenskim razmacima od 10 minuta. Od ožujka 1999. godine mjereni podatci s postaje Punta Jurana se izravno prosljeđuju na web stranice Instituta (www.izor.hr/hr/online). Osim mjerenih podataka koji se nakon osnovne provjere pohranjuju u Bazu oceanografskih podataka Jadranskog mora (MEDAS) i prikazuju na web stranicama, redovito se ažuriraju i u grafičkoj formi prikazuju dnevni, tjedni, mjesečni i godišnji osnovni statistički podatci za sve mjerene, te izračunate parametre (ukupni protok topline i isparavanje). Početkom 2000. godine u sklopu mjerne postaje na zgradu Instituta je instalirana web kamera za praćenje određenih stanja nad morem kao što su valovi, oblačnost i vidljivost s ciljem da se pokuša izraditi algoritam za automatsko određivanje ovih parametara metodom prepoznavanja uzoraka. Krajem 2002. godine instalirana je automatska mjerna postaja na svjetioniku Veli Rat na Dugom otoku u sklopu Eastern Adriatic Coastal Experiment projekta (EACE) pomoću koje se mjere standardni meteorološki parametri te površinska temperatura i slanost mora. Podatci se mjere svakih 10 minuta, a prijemnom centru u Institutu se prosljeđuju u razmacima od jednog sata koristeći GSM komunikacijsku mrežu. Od početka ove godine ova postaja radi u sklopu Hrvatskog nacionalnog programa za praćenje morskog okoliša Jadran. Od polovice 2003. godine podatci se s postaje Punta Jurana automatski pridružuju kao ulazni parametri u numeričke modele sa Z i sigma koordinatama koji daju rekonstrukciju polja struja, temperatura i struja na standardnim razinama vodenog stupca u čitavom Kaštelanskom zaljevu. U ljeto 2002. godine postavljena je automatska mjerna postaja sa standardnim meteo-oceanografskim senzorima i web kamerom na tvrđavi Sveti Ivan u Dubrovniku kod koje su podatci u stvarnom vremenu prenošeni na web stranice Instituta. Na žalost, postaja je zbog nesuglasja sa Zavodom za zaštitu spomenika prestala sa radom i trenutno se vode pregovori za njeno postavljanje na drugo mjesto. Interesantno je spomenuti da je web kamera u sklopu ove postaje bila dugo vremena po posjećenosti prva među aktivnih preko 1800 kamera u svijetu. U sklopu projekta Jadran 1999. godine je prihvaćen podprojekt Neprekidno praćenje oceanografskih parametara na plutačama s prijenosom podataka u stvarnom vremenu. U tijeku je izrada kontrolnog sklopa s računalom, nabava mjerne opreme i izrada tri plutače koje će biti postavljene u hrvatskom obalnom području južnog, srednjeg i sjevernog dijela Jadrana. Očekuje se da će plutače biti postavljene u more do kraja ove godine, a u prvoj fazi će mjeriti standardne meteorološke parametre, te temperaturu, slanost, turbiditet i klorofil_a u površinskom sloju mora, razinu mora, valove, te brzinu struja u čitavom vodenom stupcu u slojevima debljine jednog metra. Nadzor nad mjernom, signalnom i komunikacijskom opremom će vršiti, u ovu svrhu, posebno razvijeno procesno računalo, koje će uz potrebite obrade, podatke slati u zadanim vremenskim razmacima u prijamni centar gdje će se podatci dodatno analizirati, pohranjivati u MEDAS bazu podataka i istovremeno slati na web server kako bi u stvarnom vremenu lako bili dostupni svim zainteresiranim korisnicima. U slijedećem petogodišnjem razdoblju se planira izraditi još nekoliko plutača, od kojih će se neke postaviti u otvorenom dijelu Jadranskog mora. Također je u planu instaliranje instrumenata za mjerenje drugih kemijskih parametara kao što su hranjive soli i silikati.

oceanografska mjerenja; baze podataka; podaci u realnom vremenu

nije evidentirano