Epidemiološka obilježja hrvatskih bolesnika sa sustavnim eritemskim lupusom temeljena na klasifikacijskim kriterijima ACR (CROSBI ID 503078)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Anić, Branimir ; Cerovec, Mislav ; Čikeš, Nada
hrvatski
Epidemiološka obilježja hrvatskih bolesnika sa sustavnim eritemskim lupusom temeljena na klasifikacijskim kriterijima ACR
Sustavni eritemski lupus (SLE) odlikuje se širokom paletom kliničkih očitovanja, a zastupljenost pojedinih očitovanja razlikuje u objavljivanim podacima što se pripisuju rasnim-zemljopisnim-socioekonomskim razlozima. U epidemiološkim studijama rabe se klasifikacijski kriteriji (KK) Američkoga reumatološkog društva za SLE koji su dobiveni analizom statistički najčešćih kliničkih očitovanja bolesti – kombinacija >4 KK ima senzitivnost 97% i specifičnost 97%. U Republici Hrvatskoj ne postoji niti jedna epidemiološka studija o zastupljenost pojedinih KK za SLE, niti je poznata incidencija i prevalencija bolesti. U radu su prikazani podaci o bolesnicima sa SLE-om iz jedne ambulante Zavoda u razdoblju od 2001. godine do 2004. godine, a u sklopu projekta “ Epidemiološka obilježja bolesnika sa sustavnim eritemskim lupusom” . Probrani su bolesnici u kojih je klinički postavljena dijagnoza SLE-a te koji ispunjavaju >4 KK. Svi bolesnici su državljani RH i žive na njezinom području. Skupinu čini 110 bolesnika (100 žena, 10 muškaraca), prosječne dobi 46, 11 godina (raspon 19-79, medijan 46). Analiza 110 probranih bolesničkih kartona nije pokazala značajnije razlike u zastupljenosti pojedinih KK u odnosu na objavljivane. Najviše zastupljeni pojedinačni kriteriji bili su pozitivan nalaz ANF-a u 108/110 (98, 18%) bolesnika te imunološki poremećaj (pozitivan anti-dsDNK i aCL/LAC u 104/110 bolesnika - 94, 55%). Kožno-sluznička su skupno promatrano najčešća klinička očitovanja očitovanja bolesti prisutna u 89/110 (80, 91%) bolesnika. Pojedinačna zastupljenost pojedinih kožno-sluzničkih kriterija je nešto manja - leptirasti eritem 66/110 (60, 00%), fotosenzitivnost 57/110 (51, 82%), afte 19/110 (17, 27%), diskoidne promjene 16/110 (14, 55%). Neerozivni perirferni artritis kao kriterij dokazan je u 78/110 bolesnika (70, 91%). Serozitis je dokazan u 20/110 bolesnika (18, 18%) - pleuritis u 13/110 (65, 00%), perikarditis 6/110 (30, 00%). Hematološke promjene dokazane su u 76/110 bolesnika (69, 09%), pri čemu je leukopenija bila najčešća u 44/110 bolesnika (57, 89%). Kriterije bubrežne afekcije ispunjavalo je 22/110 bolesnika (20, 00%), a najmanju učestalost pokazao je neurološki/psihijatrijski kriterij (epilepsija/psihoza) u 7/110 bolesnika (6, 36%). Relativno nisku zastupljenost bubrežnih i neurološko/psihijatrijskih očitovanja moguće je objasniti neprimjerenošću primjene klasifikacijskih kriterija za dokazivanje afekcije bubrega i živčanog sustava u SLE-u. Treba imati na umu da se praktična dijagnoza SLE-a postavlja se prvenstveno na temelju kliničkog pregleda i dijagnostičkih pretraga, dok su KK namijenjeni epidemiološkim istraživanjima.
sustavni eritemski lupus; klasifikacijski kriteriji; epidemiologija
nije evidentirano
engleski
Epidemiologic chacarteristics of croatian patients with systemic lupus erythematosus based on ACR classification criteria
nije evidentirano
systemic lupus erythematosus; classification criteria; epydemiology
nije evidentirano
Podaci o prilogu
63-64-x.
2004.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Podaci o skupu
5. Kongres hrvatskog reumatološkog društva
poster
15.10.2004-17.10.2004
Hvar, Hrvatska