hrvatski

Primjena GIS_a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima

Cilj ovog magistarskog rada je bio ispitivanje mogućnosti primjene GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima (broj stabala-N, temeljnica-G, srednje plošno stablo - ds, starost, % učešće vrsta), odnosno da se pronađu i testiraju načini i tehnike prikupljanja, uređivanja i rukovanja podacima, te da se na taj način skrati terenski rad, poboljša preciznost i točnost mjerenja, šire informacije i popularizira GIS, pobuđuje razmišljanje i razvoj ideja, kako znanstvenih tako i praktičnih rješenja u uređivanju šuma. Terenski rad je obavljen u jednodobnim hrastovim sastojinama gospodarske jedinice ˝Repaš-Gabajeva Greda˝ (odjeli 26 – 46) u šumariji Repaš, Uprava šuma Podružnica Koprivnica. U odjelima, odnosno odsjecima uspostavljena je mreža 100 x 100 m, čija središta predstavljaju središta ploha (krugova), na kojima je mjeren prsni promjer stabla. Ukupno je na istraživanom području postavljeno 1025 krugova i izmjeren prsni promjer na 37619 stabala. Nakon terenske izmjere snimljeni podaci unešeni su u bazu podataka formiranu tako da se mogu koristiti za obradu varijabli uz primjenu softwara Microsoft Windows EXCEL i Statistica 6.0.U statističkoj obradi podataka korištena je klasterska analiza, čiji rezultati su baza za GIS modeliranje s ciljem izlučivanja sastojina. Za izradu grafičkog dijela GIS modela digitalizirane su postojeće karte: - topografska karta ( 1:5000), - katastarski planovi (1:2880 i 1:2000), - gospodarska karta (1:10000). Mogućnost primjene GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima ukazala je na primjenu GIS-a i statistike za potrebe planiranja u šumarstvu. Istraživanjima u jednodobnim hrastovim sastojinama gospodarske jedinice ˝Repaš-Gabajeva Greda˝ (odjeli 26 – 46) u šumariji Repaš, Uprava šuma Podružnica Koprivnica ustanovilo se da: · Geografski informacijski sustav je pogodan za objedinjavanje podataka iz različitih izvora, s time da ti svi podaci moraju biti georeferencirani kako bi se jednoznačno mogli preklapati. · Ovakav način GIS modeliranja pogodan je pogotovo za nizinske šume, gdje imamo pravilne prostorne gospodarske podjele na odjele i odsjeke. · Podaci dobiveni statističkom analizom mogu se također prostorno prikazivati i primjenjivati prilikom izlučenja sastojina, vodeći pri tom računa o propisima gospodarenja šumama. · Sve varijable uzete u statističku analizu nemaju jednaku težinu na izdvajanje ploha u klastere. · Uvrštavanjem novih varijabli (h, D, id… .) u analizu možemo povećati mogućnost planiranja. · Sistematski postavljeni uzorak (mreža točaka) uz pomoć GPS-a na terenu, izvrsna je baza podataka za GIS modeliranje prilikom izlučivanja sastojina. · Uz pomoć GPS-a lako se može, kad je potrebno, odrediti položaj bilo koje plohe. · Ovim načinom uz pomoć GIS-a možemo planirati gospodarenje na manjim površinama (1 ha), odnosno mogu se odrediti pojedini zahvati (doznaka, sječa, popunjavanje i dr.) na svakoj plohi. · Izvršenje potrebnih zahvata (šumsko-uzgojni radovi, sječe i sl.), propisanih u Osnovi gospodarenja po odsjecima, te korištenjem podataka dobivenih primjenom GIS-a i izmjere za svaku plohu, u odsjeku je jednostavno i brzo. · Na temelju tako dobivenih podataka mogu se planirati zahvati u budućnosti vezani za gospodarenje šumama, a isto tako se podaci mogu i nadopunjavati. · Prilikom primjene GIS modeliranja treba voditi računa o biološkim procesima koji se događaju između dva gospodarska polurazdoblja (sušenje sastojina, sječe i sl.) · Za primjenu GIS modeliranja potrebno je poznavati biološke značajke i razvojne faze vrsta drveća na istraživanom području (prijelaz vrste u nadstojnu ili podstojnu etažu, potiskivanje druge vrste, i sl.) · Unutar uspostavljenog GIS-modela možemo vrlo jednostavno uklapati nove slojeve izrađene na temelju statističkih analiza ili izmjere na terenu i preklapati pojedine tematske slojeve, te na taj način modeliranjem dobiti novi sloj. · Na temelju dobivenih rezultata i postavljenog zadatka problemu izlučenja sastojina primjenom GIS-a i izmjere, treba ozbiljno pristupiti, jer ćemo olakšati i racionalizirati posao. Uvjereni smo da će i rezultati daljnjih istraživanja potvrditi ove rezultate i odrediti još neke nove ciljeve. · Uspostavom GIS-a oslobođa se šumarski stručnjak rutinskih poslova, te mu se ostavlja više vremena za druge poslove. · Ovakav primjer GIS modeliranja može se koristiti u svim budućim istraživanjima.

izmjera šuma; primjerne plohe; dendrometrijski parametri; izlučivanje sastojina; GIS; klasterska analiza

nije evidentirano