hrvatski

Studija utjecaja na okoliš južne obilaznice Osijeka

Za Južnu obilaznicu grada Osijeka je trasa određena već urbanističkim planovima iz 80-tih godina prošlog stoljeća. Nekoliko su geografskih pa i pejzažnih okolnosti, osim prometnih, utjecali na njen položaj. Prije svega visinske razlike zaobalja Drave, koje su odredile i drugačiji način korištenja prostora. Lijeva niža obala bila je prostor plavnih šuma, a desna viša obala se koristila za poljoprivredu i razvoj naselja. Južna je obilaznica prošla longitudinalno po poljoprivrednom prostoru osječkog ruba na mjestimično dovoljnoj udaljenosti od naselja, a negdje se skoro dodirnula gradske strukture. Južna obilaznica nije samo obilaznica tranzitnog prometa koji mimoilazi grad, već ima i funkciju zaobilaženja unutrašnjeg gradskog prometa, a osim toga na njoj su čvorovi sa radijalnih izlaza, odnosno ulaza u Osijek. Pri procijeni utjecaja na okoliš, a i smjernicama za duž-prometna rješenja neobično je važno da se na dovoljno atraktivan način osigura orijentacija i informacija o gradu kao prometnom cilju, gradu kao točci na putu i Osijeku kao kulturnoj destinaciji. Takva signalizacija mora imati posebnu prepoznatljivu osobnost, govoriti i sugerirati autohtonost mjesta i afirmirati ukupne prostorne vrijednosti. Zato je u ovoj Studiji dan naglasak na elemente krajolika kao potencijalu prepoznavanja, a u smjernicama za oblikovanje želi se istaknuti uloga nestandardnih rješenja bilo za zaštitu od buke, bilo za uređenje neposrednog okoliša trase.

promet; obilaznica; Osijek; krajobraz

nije evidentirano