hrvatski

Primjena neizrazitog modeliranja i optimiranja u planiranju prehrane

Planiranjem prehrane nastoji se ispraviti postojeće nepravilnosti i prehranu promijeniti sukladno preporukama ovisno o spolu i životnoj dobi. Optimiranjem prehrane mogu se zadovoljiti preporuke, ali se u velikoj mjeri mijenja postojeći jelovnik. Primjenom neizrazite (“ fuzzy” ) logike, uzimaju se u obzir i parametri kao što su različite prehrambene navike pojedinca ili skupine, kao i stupanj preferencije pojedinih namirnica i obroka. Na taj način moguće je poboljšati postojeće jelovnike, ali se time ne zadovoljavaju preporuke u potpunosti, međutim takav način planiranja prehrane omogućuje realniju primjenu u svakodnevnom životu od planiranja prehrane koja u većoj mjeri mijenja postojeći jelovnik (“ non fuzzy” ). Analizirani su obroci 14 učeničkih domova u Zagrebu u kojima su smještene djevojke i mladići u dobi od 14 do 18 godina. U svim domovima utvrđeno je odstupanje od RDA preporuka, što zahtijeva preinake postojećih jelovnika obzirom da su ispitanici u dobi kada prehrana znatno utječe na intenzivan rast i razvoj. Pronađena su optimalna rješenja za sva tri tipa učeničkih domova (smještaj samo djevojaka, smještaj samo mladića i mješoviti domovi). Rješenja dobivena primjenom neizrazitog (“ fuzzy” ) modeliranja i optimiranja ipak ne pokazuje “ Pareto-vu djelotvornost” . Ali novonastali jelovnici su puno bliži preporukama, a od analiziranih jelovnika razlikuju se u svega 4-7 jedinica po danu. Ovaj način optimiranja ujedno i pokazuje da optimalan jelovnik ne podrazumijeva uvijek potpuno slaganje sa preporukama, već se optimalnost određuje prema postavljenim početnim uvjetima promatranog modela.

neizrazita logika; optimiranje

nije evidentirano