hrvatski

Scijentističko ili kulturologijsko obrazovanje za izazove budućnosti

I bi svjetlo. I tada započne prirodna tehnika prirodnom energetikom. I bi kamena oštrica. I tada započne čovjekova (umjetna) tehnika neživoga i materijalna kultura. I bi križanje biljaka. I započne biotehnika. I bi mitologija pa filozofija, temelji duhovne kulture. I nastane prirodna znanost, tehnologija i kulturologija. To je skraćena prošlost ali i budućnost Prirode i humane kulture. Prošlost je trajala 15 milijardi godina. Koliko će trajati budućnost uz nazočnost čovjeka kakav je sada, potpuno je neizvjesno. Možda će ga zamijeniti kiborzi karakteristika koje nema postojeći čovjek, a zatim androidi. Suvremeni čovjek treba poznavati svoju prošlost i sadašnjost kako bi mogao sagledati sve mogućnosti koje će utjecati na njegovu budućnost. To mu među ostalim treba omogućiti cjeloživotno obrazovanje koje se dijeli u početno i profesionalno. Pod početnim obrazovanjem razumijeva se ono koje završava s diplomom višeg ili visokog obrazovanja. Treba li to obrazovanje biti scijentističko ili kulturologijsko? Je li ta dvojba vezana samo uz obrazovanje tehničara ili svekolikog pučanstva? U tehnici scijentističko obrazovanje polazi od pretpostavke da je tehnika primjena prirodne znanosti. Prirodna znanost je nužna sastavnica djelovanja tehničara ali nije i dovoljna. Uspješno tehničko djelovanje temelji i na poznavanju duhovnih (društveno-humanističkih znanosti). Zato obrazovanje mora biti kulturologijsko. To znači da mora uključivati dostignuća duhovne i materijalne kulture s teologijom i tehnologijom kao vršnim znanostima kulturologije.

prirodna znanost; duhovne znanosti; tehnika

nije evidentirano