Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prirodni okvir Nacionalnog parka Plitvička jezera (CROSBI ID 340464)

Ocjenski rad | diplomski rad

Pavičić, Dominik Prirodni okvir Nacionalnog parka Plitvička jezera / Marjanac, Tihomir (mentor); Zagreb, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, . 1999

Podaci o odgovornosti

Pavičić, Dominik

Marjanac, Tihomir

hrvatski

Prirodni okvir Nacionalnog parka Plitvička jezera

Plitvička jezera su naš najstariji Nacionalni park. Nacionalnim parkom proglašene su 1949. godine, a 30 godina poslije uvrštene su na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, kao posebna vrijednost ne samo za Hrvatsku već i za čitavo čovječanstvo. Površina Parka danas iznosi 29482 hektara. Plitvička jezera su skupina od 16 jezera smještenih na obroncima Male Kapele i Plješivice, na dodiru Korduna, Like i ogulinsko-plašćanske udoline. Voda je vrlo važan čimbenik u životu Plitvičkih jezera, a iz nje se luči sedra. Zbog svega toga je bitno da voda Plitvičkih jezera ostane što čišća. Jezera se napajaju vodom iz potoka koji se u nju uljevaju i iz krških vrela kojima ovaj kraj obiluje. Zbog zaštite vrela došlo je do zadnjeg proširenja granica Parka na današnjih 29482 hektara. Zbog poroznosti krškog terena na kojem se nalaze Plitivice, voda je jako osljetljiva na onečišćenja, pa njenoj zaštiti treba posvetiti veliku pažnju. Plitivička jezera dijelimo na Gornja i Donja. Ona se razlikuju po građi terena u kojem se nalaze ; Gornja u trijaskim dolimitima, a DOnja u krednim vapnencima. Na području Parka dominira rasjedna tektonska građa i to postoje dva velika rasjeda. Jedan se pruža od Saborskog, preko Kuselja, Sertić-poljane, sela Plitivice, istočne strane Kozjaka, sela Jezerce na Plješivicu, a drugi od Kuselja preko zapadne padine Preke Kose, Razdolja, Prošćanskog vrha i doline Crne Rijeke ide na jugoistok. Najveći fenomen Plitivičkih jezera je sedra i barijere koje su od nje izgrađene. Za rast sedre bitna je čistoća, prezasičenost kalcij-karbonatom i određena pH vrijednost vode, te postojanje sedrotvornog bilja na koje se ljepe kristali kalcij-karbonata. Na Plitivicama možemo naći barijere koje još rastu, mrtve barijere u kojima se nalaze spilje, te potopljene barijere kao što je ona na Kozjaku. Sedra može graditi razne morfološke oblike kao npr. sedrene špilje, brazde, žljebove i zastore, a sve te oblike nalazimo na Plitivicama pa je to i tosamo jedan od razloga zašto Plitvička jezera trebaju biti nacionalni park.

Plitvice; geološka građa; sedra;

nije evidentirano

engleski

Natural framework of the Plitvice lakes National park

nije evidentirano

Plitvice lakes; geological structure; tufa

nije evidentirano

Podaci o izdanju

46

03.12.1999.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Geologija