hrvatski

Program oplemenjivanja ječna na Poljoprivrednom institutu u Osijeku i gospodarske osobine OS-sorti ječma

Program oplemenjivanja ječma na Poljoprivrednom institutu u Osijeku se provodi, na bogatom i varijabilnom generacijskom materijalu (F1-F10 gen.) koji se sastoji od približno 9000-10000 genetskih populacija, linija i kultivara ozimog i jarog ječma. Osnovu predstavlja domaća germplazma prilagođena uvjetima uzgoja Republike Hrvatske, koju je utemeljio prof. dr. Mato Valenčić (1952-1975). Iz kontinuiranog oplemenjivačkog rada koji traje više od 60 godina, Poljoprivrednom institutu Osijek priznato je 64 kultivara ječma. Istraživana je i problematika oplemenjivanja i genetike gospodarski važnih svojstava ječma na sortama i linijama u gen-kolekciji, generacijskom materijalu (F1-F10 gen.), te linijama i kultivarima u pokusima, te su objavljeni brojni znanstveni i stručni radovi. U oplemenjivačkom postupku koriste se metode oplemenjivanja samooplodnog bilja (pedigree, povratna križanja i metode potomstva sjemenke po biljci. Problematika genetike i oplemenjivanja kvantitativnih svojstava se suštinski odnose na urod i namjensku kakvoću ječma. Mnoga istraživanja na pšenici i ječmu ukazuju na nizak heritabilitet uroda zrna (Bell, 1963, McGinnis i Shebeski, 1968, Fejer i Fedak, 1978, Valentine, 1979, Kovačević, 1980 i 1986, Powell i sur., 1985, Drezner, 1989, Lalić, 1996), te na poteškoće u oplemenjivanju na urod zna i njegove komponente, jer odnos između uroda zrna i njegovih komponenti nije uvijek linearan i jer se ti odnosi mijenjaju ovisno o utjecaju okolinskih činitelja (Frey, 1971). Cilj nam je s kultivarima koji se odlikuju visokim i stabilnim urodima zrna u kombinaciji s dobrom pivarskom ili krmnom kakvoćom doprinjeti proizvodnji jeftinijeg slada ili krmiva. Regresijska analiza, a na temelju istraživanja najznačajnijih OS-sorti ozimog dvorednog ječma priznatih u razdoblju od 1983.– 2002. godine ukazuje na ostvarenu dobit oplemenjivanjem u urodu zrna od 42 kg/godini . U našim uvjetima proivodnje, u višegodišnim pokusima od posljedica stresnih uvjeta (pojava visokih temperatura krajem mjeseca svibnja i početkom mjeseca lipnja koje doprinose prisilnoj zriobi) u prednosti su genotipovi ranije ili srednje dužine vegetacije (Sladoran, Rex, Zlatko, Barun… ) u odnosu na genotipove kasnije vegetacije i kasnijeg klasanja. Zbog toga cilj nam je stvoriti genotipove ranije vegetacije, ali koji će imati povećanu biomasu i povećani žetveni indeks. Oplemenjivanjem se nastoji prevladati negativna korelacija između pojedinih svojstava koja utječu na urod i kakvoću zrna ječma, te negativna korelacija između uroda zrna i kakvoće slada.

program oplemenjivanja; ječam; Osijek

nije evidentirano