Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Depresivni sindrom kod bolesnika s moždanim udarom (CROSBI ID 503775)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Čop-Blažić, N ; Kesić, M ; Smetiško, M ; Vuković, S ; Demarin, V. Depresivni sindrom kod bolesnika s moždanim udarom // Acta Clinica Croatica 2004 ; 43 (suppl.1) / Demarin, Vida ; Trkanjec, Zlatko ; Vuković, Vlasta (ur.). Zagreb: KB Sestre milosrdnice Institut za kliničko medicinska istraživanja, 2004. str. 154-x

Podaci o odgovornosti

Čop-Blažić, N ; Kesić, M ; Smetiško, M ; Vuković, S ; Demarin, V.

hrvatski

Depresivni sindrom kod bolesnika s moždanim udarom

Tijekom hospitalnog liječenja bolesnika s moždanim udarom često se javljaju depresivne smetnje koje kod nekih bolesnika s obzirom na intenzitet i dužinu trajanja simptoma uz psihoterapijsku podršku zahtijevaju i medikamentoznu terapiju.Zapazili smo da se depresivne poteškoće javljaju češće kod bolesnika koji su uz ostale rizične čimbenike imali i problem pušenja.Stoga smo analizirali učestalost i težinu depresivnog sindroma kod bolesnika liječenih zbog moždanog udara na odjelu vaskularne neurologije Klinike za neurologiju KB&raquo ; ; Sestre milosrdnice&raquo ; ; u odnosu na prisutnost pušenja. Prema rezultatima novijih istraživanja depresija je usko povezana s pušenjem.Gotovo jedna trećina pušača koristi nikotin zbog njegovog djelovanja preko dopaminergičkog sustava kao &laquo ; ; lijek&raquo ; ; za depresiju , odnosno kao arteficijelni modulator ponašanja.Pri pokušaju prestanka pušenja, već nakon kraće apstinencije kod ove grupe pušača javljaju se depresivne smetnje. Gotovo je pravilo da bolesnici kad dožive moždani udar prestaju pušiti.U prvoj fazi bolesti tijekom boravka u bolnici uglavnom ne verbaliziraju želju za cigaretom, niti su u značajnijoj mjeri zastupljeni drugi simptomi iz kruga nikotinskog apstinencijskog sindroma.Međutim kod pušača koji su pomoću nikotina liječili depresiju, kad dožive moždani udar i prestanu pušiti često se može prepoznati prisutnost latentne ili manifestne depresije Depresiju kao bolest je važno dijagnosticirati i tretirati jer s jedne strane ona usporava proces neurorehabilitacije a s druge strane ukoliko se ne poduzme odgovarajuće liječenje bolest napreduje i može fatalno završiti. Najčešći simptomi su osjećaj žalosti, gubitak interesa, gubitak zadovoljstva, nesanica, smetnje apetita, smetnje koncentracije, smetnje pamćenja, osjećaj krivnje, misli o smrti itd. U radu su iznesena iskustva i mogućnosti u dijagnostici (depression screening test ) i liječenju ( nicotine replacement therapy , bupropion ) depresije kod pušača s moždanim udarom.

Depresija; Moždani udar

nije evidentirano

engleski

Depressive syndrome in stroke patients

nije evidentirano

depression; stroke

nije evidentirano

Podaci o prilogu

154-x.

2004.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Acta Clinica Croatica 2004 ; 43 (suppl.1)

Demarin, Vida ; Trkanjec, Zlatko ; Vuković, Vlasta

Zagreb: KB Sestre milosrdnice Institut za kliničko medicinska istraživanja

Podaci o skupu

Acta clinica Croatica, Zbornik radova, Drugi kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora

poster

14.10.2004-16.10.2004

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Povezane osobe




Kliničke medicinske znanosti