hrvatski

Geologija područja Lokava u Gorskom Kotaru

Teren obuhvaćen ovim diplomskim radom izgrađuju naslage različite starosti: mlađi paleozoik, trijas, jura i kvartar. Njastarije naslage su klastiti mlađeg paleozoika, a zastupljeni su pješčenjacima, konglomeratima i siltno-glinovitim naslagama. U trijasu su izdvojeni članovi ; donji trijas, karnik i dolomiti norik-reta. Donji trijas predstavljen je tinjčastim pješčenjacima i dolomitima. Njegova starost dokazana je pronalaskom provodnih fosila na osnovu čega je on u geološkoj karti svrstavan kao zasebna cjelina, a ne kao donji dio gornjeg trijasa. Razlog nedostatka razvoja srednjeg trijasa je kontinentalna faza i prekid u sedimentaciji u tom razdoblju. Naslage karnika koje su zastupljene karakterističnim crvenoljubičastim i zelenkastim pješčenjacima i dolomitima nalaze se u transgresivnom položaju prema starijim naslagama. Kontinuirano na naslage karnika taložili su se dolomiti norika i reta. U tim dolomitima vrlo su prošireni algalni dolomiti. Zastupljeni su s dva tipa organogenih tekstura (stromatolitne lamine i onkoidi). Jurske naslage, lijas i doger, sastavljene su pretežno od vapnenaca s pojavama dolomita koje zbog nedostatka fosila nisu sa sigurnošću utvrđene, i njihova starost je samo pretpostavljena. Kvartar pretežno sačinjavaju aluvijalni nanosi. Tektnoski je ovo područje vrlo poremećeno. Na terenu su utvrđeni reversni rasjed između mlađeg paleozoika i donjeg trijasa koji se može interpretirati kao raversni rasjed ili navlaka. Normalni rasjedi su utvrđeni između mlađeg paleozoika i dolomita gornjeg trijasa, kao i donjeg trijasa i dolomita gornjeg trijasa. Jedan manji rasjed normalnog karaktera dovodi u kontakt i različite nivoe trijasa s dolomitima gornjeg trijasa. Između naslaga lijasa i dolomita gornjeg trijasa rasjed se može samo pretpostaviti. U morfološkom pogledu, teren obiluje brojnim kršim fenomenima. Značajni su špilja Lokvarka, ponor u području Lokvarskog polja gdje ponire rječica Lokvarka te ponovo izvire na izvorima pritoka Kupe, ponikve i jame. Prema hidrogeološkim karakteristikama izdvojeni su nepropusni paleozojski klastiti s kojih se slijeva rječica Lokvarka, a koja je umjetnom branom pretvorena u akumulacijsko jezero. Karbonatne stijene su dobro propusne, osim dolomita gornjeg trijasa koji je manje propusan i to samo u razlomljenim zonama. Od mineralnih sirovina značajan je barit sedimentnog postanka čija su ležišta vezana za kontakt klastita paleozoika i dolomita donjeg trijasa.

geologija; stratigrafija; tektonika; mineralne sirovine

nije evidentirano