hrvatski

Fungicidi kao čimbenik prinosa sjemena lucerne

Lucerna je najzastupljenija krmna kultura na oranicama u Republici Hrvatskoj.Potrebe sjemena procjenjuju se na 250-300 t godišnje.Pored relativno povoljnih agroekoloških uvjeta za proizvodnju sjemena te velikog broja domaćih priznatih kultivara, vlastita proizvodnja je nedostatna, i više od 70 % potreba podmiruje se uvozom.U Osijeku su tijekom 1994. i 1995. godine obavljena istraživanja učinkovitosti fungicida (nemaju dozvolu za primjenu u lucerni u RH) Impact C (popikonazol) i Tilt 250 EC (flutrijafol+karbendazim) primjenjenih u pet vremena primjene tijekom vegetacije drugog otkosa sjemenskog lucerišta na prinos sjemena lucerne i na neke elemente prinosa sjemena (visina biljaka, broj grana, broj zrna po mahuni, broj i težina mahuna po stabljici, broj i težin zrna po stabljici, masa 1000 zrna) u usporedbi s netretiranom površinom.Istraživanja su obavljena na trogodišnjem lucerištu zasijanom s kultivarom Osječka 66, gustoredno (12 cm red od reda) i širokoredno (50 cm red od reda).Pokus je postavljen po split-plot metodi u četiri ponavljanja s veličinom osnovne parcele 25m2.Fungicidi su primjenjeni u početku cvjetanja, punom cvjetanju, krajem cvjetanja, te u kombinaciji pola količine fungicida početkom cvjetanja + pola krajem, kao i u kombinaciji pola količine u punom cvjetanju + druga polovina krajem cvjetanja.Impact C je primjenjen u količini 0, 5 l/ha, a Tilt 250 EC u količinio od 1, 0 l/ha s 400 l/ha vode.Na sjemenskom lucerištu je tijekom vegetacije obavljen pregled zdravstvenog stanja i utvrđeni su uzročnici bolesti (Phoma medicaginis, Stemphylium botryosum, Pseudopeziza medicaginis, Uromyces striatus).Rezultati istraživanja pokazuju da primjenjeni fungicidi nisu značajno utjecali na prinos sjemena lucerne.U prvoj godini istraživanja prosječni prinos je iznosio 323 kg/ha, a u drugoj 213 kg/ha.Primjenom fungicida početkom cvjetanja u 1994. godini dobiven je prinos sjemena lucerne od 381, 88 kg/ha koji je bio 35 % viši od dobivenog prinosa tretiranjem fungicidima u punom cvjetanju, a 23 % viš od istog tretmana krajem cvjetanja.U istoj godini, tretiranjem širokorednog lucerišta s fungicidima početkom cvjetanja, dobiven je najviši prinos sjemena (456, 3 kg/ha) što je za 48, 4 % viši prinos od dobivenog s istim tretmanom na gustorednom lucerištu (307, 5 kg/ha), a 27, 5 % viši od prinosa dobivenog na netretiranoj površini (357, 85 kg/ha).S istim vremenom primjene fungicida dobiven je najveći broj sjemenki po mahuni, a najmanja visina biljaka u 1994. godini te najviša težina i broj mahuna u 1995.godini.Primjenom oba fungicida u 1995. godini dobivena je veća masa 1000 zrna u odnosu na masu zrna netretirane površine.Međuredni razmak nije značajno utjecao na prinos sjemena lucerne 1994. , a bio je značajan u 1995. godini kada je viši prinos dobiven u gustorednom lucerištu.Tijekom dvogodišnjih istraživanja dobivena je 13, 8 % veća visina stabljike, 31, 2 % veći broj grana, 15, 1 % veća težina sjemenki te više od 7% veći broj mahuna i sjemenki po stabljici u širokorednom u odnosu na gustoredno lucerište, ali je izostalo povećanje prinosa sjemena prvenstveno zbog nepovoljnih klimatskih prilika tijekom zriobe sjemena.S obzirom na dobivene rezultate, istraživanje bi trebalo nastaviti te na osnovu novih spoznaja utvrditi i ekonomsku opravdanost tretiranja sjemenskog lucerišta fungicidima.

lucerna; fungicidi; prinos sjemena; međuredni razmak; vrijeme primjene fungicida

nije evidentirano