hrvatski

Zajednička ribarska politika EU i treće zemlje - primjer Norveške

Članak se bavi zajedničkom ribarskom politikom Europske unije kao dijela zajedničke agrarne politike koja najvećim dijelom pripada u nadležnost Unije. U posljednjih dvadesetak godina EU, odnosno, EZ tražila je načina kako uskladiti potrebe tržišta za što većom ponudom i ribara za što većim ulovom s potrebom ekološki uravnoteženog i održivog ribarstva. Posljednja reforma te politike konačno je stavila naglasak na očuvanje prirodnih izvora. Radi zadovoljenja potreba tržišta, ribari EU ribare i u vodama trećih zemalja s kojima sklapa tzv. partnerske ugovore. U članku se obrađuje primjer odnosa EU i Norveške, visoko razvijene zemlje s jakom ribarskom privredom, koja se uspjela izboriti za ravnopravnu poziciju na tržištu EU ustupajući svoje vode ribarima iz zemalja EU, ali uz poštivanje njezinih ekoloških standarda.

EU; ribarstvo; zajednička ribarska politika; Norveška

nije evidentirano