hrvatski

Utjecaj promjenjivosti prinosa i cijena na upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom

Rizik i neizvjesnost stalni su pratioci poljoprivredne proizvodnje i proizlaze iz njezinih proizvodnih, tržišnih i financijskih osobina, pratećih institucijskih okvira i samih poljoprivrednika (ljudski čimbenik). Proizvodni rizik (pod čime se najčešće podrazumijeva rizik smanjenja prinosa) i tržišni rizik (promjenjivost cijena) značajni su pojedinačni rizici s kojima se susreću poljoprivrednici. Promjenjivost prinosa ovisi o vremenskim prilikama, tipu tla, mogućnostima i korištenju navodnjavanja. Promjenjivost cijena ovisi o stanju ponude i potražnje na tržištu te razini zaliha. Poznavanje kretanja promjenjivosti prinosa u nekom području (temeljem iskustvenih podataka) važan je element odlučivanju i odabira proizvodnji i proizvodnih sustava, a poznavanje promjenjivosti cijena kroz duže vremensko razdoblje ili tijekom godine, utječu na odabir proizvodnje i vremena plasmana proizvoda te predstavlja važan segment tržišnih strategija za kontrolu rizika.. Važno je, također, poznavati i odnos između prinosa i cijena kako bi se sa što većom pouzdanošću mogao utvrditi utjecaj na poslovni rezultat poljoprivrednog gospodarstva. Određivanje rizika, njegove važnosti i mogućega utjecaja na poslovanje nužan je preduvjet za odabir prikladne i učinkovite strategije upravljanja rizikom. Kako se navedeni rizici odražavaju na dohodak u ratarskoj proizvodnji, u kakvoj su međusobnoj vezi te kako ih kontrolirati i koje strategije koristiti za njihovo uklanjanje ili smanjenje njihova utjecaja temeljni su problemi rada. Cilj rada utvrditi je varijabilnost prinosa i cijena poljoprivrednih proizvoda u vremenu i prostoru te analizirati rezultate obzirom na proizvodnju, proizvodno razdobljRad predstavlja pokušaj određivanja promjenjivosti prinosa i cijena te njihov utjecaj na poslovno odlučivanje. Pri tome treba razdvojiti dva važna aspekta: prikladnost postojećih izvora informacija i uporaba dobivenih rezultata kod odabira strategija za upravljanje rizikom. Prikladnost postojećih izvora podataka ogleda se prije svega o razini agregacije podataka (država, županija ili manje teritorijalne jedinice ili pak samo poljoprivredno gospodarstvo) te treba uzeti u obzir da viša razina promatranja dovodi do manjih varijacija i nepouzdanih informacija za odlučivanje na razini samoga gospodarstva. Odabir strategija za upravljanje rizikom ovisi o tipu i veličini gospodarstva i odnosu moguće dobiti i rizika, tj. odnosu managera prema riziku. Važno je napomenuti da dobivene rezultate treba staviti u kontekst cijeloga gospodarstva kao dinamičke cjeline (tzv. whole-farm planning)e, područje proizvodnje i razinu prikupljenih podataka (gospodarstvo, regionalna ili nacionalna razina ) te dati daljnje preporuke za upravljanje rizikom.

promjenjivost; prinosi; cijene; upravljanje

nije evidentirano