hrvatski

Utvrda Sv. Jurja u Caskoj na otoku Pagu

Nakon što je Bizant u dugotrajnom ratu pobijedio Gote, u 6. stoljeću dolazi do obnove bizantske vlasti nad zemljama uz istočnojadransku obalu. Da bi što uspješnije zaštitio novostečene posjede i osigurao sigurnost plovidbe i opskrbe svoje ratne i trgovačke mornarice, Bizant je krenuo u gradnju jedinstvenoga fortifikacijskog sustava na otocima i obali, sastavljenog od niza međusobno vizualno povezanih utvrda i stražarnica koje su bile sagrađene na strateški važnim točkama. U tom nizu utvrda mnoge su bile sagrađene i na otoku Pagu, među koje pripada i utvrda smještena na kamenom brežuljku usred male mediteranske šume neposredno iznad uvale Caske smještene na sjevernom kraju Paškog zaljeva. Nakon razgledavanja tog lokaliteta u ljeto godine 2000. možemo potvrditi datiranje nastanka te utvrde u 6. stoljeću, tj. u vrijeme vladavine cara Justinijana. Utvrda je gotovo pravilna kvadratnog tlocrta duljina stranica oko 23 metra, unutar kojeg se na istočnom uglu nalaze ostaci prijeromaničke crkve sv. Jurja sagrađene na mjestu ranije ranokršćanske crkve. Osim nje, u utvrdi možemo uočiti i ruševine drugih prostorija od kojih su se najbolje očuvale one u južnome i sjevernome dijelu utvrde. U jednoj od tih prostorija pronađen je bizantski zlatnik. S obzirom na istaknuti strateški položaj, neposrednu blizinu povoljnog sidrišta i kasnoantičkog naselja, postojanje sakralne i drugih građevina u unutrašnjosti utvrde, tehnike gradnje i pronalaska bizantskoga zlatnika u utvrdi, vrijeme gradnje spomenute utvrde možemo nedvojbeno smjestiti u 6. stoljeće. Dolaskom Hrvata na otok Pag život se u toj utvrdi nastavio sve do početka 13. stoljeća, kada je u sukobima između gradova Raba i Zadra bila srušena. Nakon napuštanja obrambene uloge, taj je lokalitet zadržao sakralnu ulogu koja je bila vezana uz bogoslužje u crkvi sv. Jurja, koja je zbog te činjenice ostala najbolje i najmanje devastirani objekt utvrde.

utvrda; Bizant; Justinija I. Veliki; otok Pag

nije evidentirano