hrvatski

Prilog ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Zbog narušene prirodne ravnoteže, njenih ekosustava došlo je do neprirodnih pojava u atmosferi, tlu i pod zemljom. Jedan od značajnih uzročnika poremećaja u okolišu je intenzivna poljoprivredna proizvodnja, prerada i promet hrane pa pohrana i koncentracija ostataka iz velikih komunalnih sustava. Kroz procese i programe postojanog i uravnoteženog gospodarenja obnovljivom energijom i tvari u poljodjelstvu i komunalnom sustavu kao i u stočarstvu sa svim njegovim pratećim sadržajima rješili bi se ekološki problemi onečišćenja atmosfere amonijakom (kisele kiše i štetnost za šume), drugim plinovima i isparavanjima, zagađenja podzemnih voda nititima, površinskih voda dušičnim tvarima, fosfatima i organskim tvarima (biljne proizvodnje i stočarstva, prehrambene industrije i komunalnog života). Time bi se sačuvao okoliš, prirodna ravnoteža, biogenost tla i organizirano biološko poljodjelstvo. U poljodjelstvo i proizvodnju hrane trebat će iznovice uvesti plodored i biološko načelo poljodjelstva za uspostavu prirodnih ekoloških sustava u tlu i okruženju. To je moguće uz razumnu upotrebu mineralnih gnojiva kao i upotrebu bioloških sredstava umjesto sintetičkih insekticida, a što znači početni ekološki stupanj u proizvodnji hrane, ali i garancija očuvanja poljodjelnog ekološkog sustava. Za mnoge poljoprivredno korisne životinje staja ili kavez u staji predstavlja cjelovitost egzistencije, cjelovitost iskustva okoliša što, potiče i pitanje - ako je to sve je li to dovoljno? Hranjenje i držanje farmskih životinja su kompleksne teme gdje se treba još puno toga istražiti da se dobe određena znanja o principima hranjenja i menađmentu okoliša, s težištem pristupa dijagnozi i kontroli problema produktivnosti, zdravlja djelomično ili u cjelosti kao posljedicu poremetnje hranjenja i držanja. Saznanje o svezi između okoliša životinje i njenog zdravlja od najbitnije je važnosti za sve obilniji uzgoj domaćih životinja, jer se samo na taj način mogu napraviti analize troškova - dobiti koje omogućuju ekonomsku usporedbu raznih metoda menađmenta. Nove matode i tehnike za životinje ako nisu dovele do pojave novih bolesti, onda su izmjenile panoramu bolesti dok je učestalost bolesti izazvanih okolišem postala sve većom. U pokušaju da se time obvlada uvode se monitoring sistemi i prikupljaju podaci. Sistem monitoringa omogućuje procjenu npr. tekuće zdravstvene situacije stada, evaluaciju tekućeg zdravstvenog statusa stada u odnosu na prethodne godine, ili u odnosu na druga stada sličnog ili drugačijeg okoliša, kao i stvaranje zdravstvene povijesti za svaku kravu, krmaču itd. To otvara prostor da se ustanovi veza između zdravlja životinja i promjene čimbenika iz okoliša ili menađmenta, čime se povečava ujedno i mogućnost za identifikaciju rizičnih faktora bolesti. Također treba voditi računa o kontroli i pregledu te odobrenju sistema za uzgoj životinja, ali i vršiti pregled projekata za zgrade u kojima se ili će se držati životinje. Kako bi se izbjegle bolesti do kojih dolazi zlouporabom ili krivim uporabom tehnologije buduća strategija uzgoja domaćih životinja se mora promjeniti i primarno bazirati na biologiji pri čemu je tehnologija adaptirana na način da osigura životinji zdravlje. Problem današnjeg farmera, koji ujedno predstavlja i farmera budućnosti, leži u tome da mu je potrebno više biološkog znanja nego što ga u principu dobiva. Za veterinare su danas takva saznanja važnija nego ikad, radi promjena u životinjskom okolišu na farmama i njihovog utjecaja na zdravlje životinja. Veterinari će morati preuzeti i aktivnu ulogu kako pri projektiranju smještaja za životinje tako i kod njihovog menađmneta. Znanstveni programi trebat će se bazirati na dobrim tehnikama istraživanja gdje bi se pokazala sveza između zu zdravlja životinje, vladanja životinje, okoliša životinje i menađmenta.Veterinari bi se trebali znati koristiti sistemima monitoringa koji se temelje na kliničkim, subkliničkim i behavioralnim evidencijama. Edukacija mora proizlaziti iz istraživanja unutar animalne higijene, uključujući i epidemiologiju i primjenjenu etologiju. Ukoliko za to nedostaju financijska sredstva trebalo bi izmjeniti trenutačni poredak prioriteta kako bi se veće težište dalo biološkom sektoru.

ekologija; poljoprivreda; prehrambeni proizvodi; tlo; držanje (životinja); životinjski okoliš

nije evidentirano