hrvatski

Utjecaj staništa na predispoziciju borova na napad gljive Sphaeropsis sapinea (Fr.) Dyko et Sutton

Od 1992. godine u Hrvatskoj provodi se istraživanje zdravstvenog stanja borova u kulturama te urbanim sredinama s aspekta praćenja pojave i uloge patogene gljive S. sapinea. Pojedini lokaliteti istraživanja ukazali su na značajno prisutne simptome sušenja, od dijelova krošnji do cijelih stabala, kao posljedica zaraze ovom gljivom, dok drugi tek njenu prisutnost na otpalim iglicama (Diminić, 1999). U Hrvatskoj su utvrđene dvije vrste vrlo osjetljive na ovu gljivu: Pinus nigra Arnold i P. leucodermis Antoine. Zapaženo je nadalje, da postoje značajne razlike u zdravstvenom stanju crnoga bora na različitim tipovima tala. Patogenost gljive S. sapinea dolazi do izražaja na borovim stablima predisponiranim određenim čimbenicima stresa, osobito sušom i neodgovarajućim stanišnim prilikama. Analizom meteoroloških podataka za istraživane lokacije, u razdoblju od 1990. godine do danas, utvrđene su znakovite razlike u količinama oborina tijekom pojedinih godina te povišene srednje mjesečne temperature zraka. Dosadašnjim istraživanjem dobivene su razlike u prisutnosti gljive S. sapinea i njenom utjecaju na zdravstveno stanje crnoga bora na različitim staništima. Kemijskom analizom biljnog materijala sakupljenog na 12 lokacija u Istri potvrđena je različitost istraživanih staništa (Diminić i dr., 2004). Na flišnim tlima gljiva nije utvrđena kao uzročnik sušenja, dok na vapnenačko-dolomitnim zabilježeni su simptomi različita intenziteta. Dobiveni rezultati prilog su s jedne strane smjernicama za podizanje borovih kultura i sadnju borova u urbanim sredinama, u smislu odabira odgovarajućih staništa za pojedine vrste, a isto tako i budućim istraživanjima.

borovi; zdravstveno stanje; simptomi; sušenje; predispozicija; Sphaeropsis sapinea

nije evidentirano