hrvatski

Tečaj trajne edukacije liječnika II. kategorije ; Tema: Psorijatični artritis

Psoriasis vulgaris je upalna dermatoza koja se očituje ubrzanom epidermalnom proliferacijom, a bitne kliničke promjene jesu eritem i srebrnkaste ljuske. Epidemiološki, riječ je čestoj dermatozi (1-5%) populacije. Etiološki, najvažniju ulogu imaju nasljeđe, te provocirajući čimbenici, koji mogu biti egzogeni (fizikalni, kemijski, upalni), te endogeni (infekcije, lijekovi, trudnoća, prehrana, alkohol, hipokalcemija, stres). Patogenetski, bitna je epidermalna proliferacija (uz ubrzano stvaranje epidermisa), što rezultira pojavom nezreloga rožnatog sloja, sklonog ljuštenju. Klinička slika. Psoriasis vulgaris. Primarne promjene jesu eritem, koji je prekriven srebrnkastim ljuskama. Raspored promjena obično je simetričan, na predilekcijskim mjestima. Tijek bolesti je kroničan. S obzirom na izgled promjena razlikuju se psoriasis guttata, psoriasis follicularis, psoriasis nummularis, te psoriasis geographica. Osim vulgarne psorijaze, postoje i drugi oblici te bolesti (psoriasis erythrodermica, psoriasis pustulosa, psoriasis palmoplantaris, acrodermatitis continua suppurativa, impetigo herpetiformis, te psoriasis arthropathica). Tijek bolesti je kroničan, karakteriziran remisijama i egzacerbacijama. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke, a potvrđuje se histološkom pretragom. U bolesnika s artropatskom psorijazom potrebne su dodatne pretrage prema preporuci reumatologa. Terapija. U liječenju psorijaze primjenjuju se dermatici (keratolitici, katrani i njima slična sredstva, npr. naftalan, glukokortikoidi, vitamin D analozi, lokalni retinoidi, te neki drugi dermatici), fototerapija (UVB, PUVA, PUVA-Bath), te lijekovi za sistemsku primjenu (retinoidi, citostatici, ciklosporin, ostalo), te neke druge terapijske metode.

Psoriasis vulgaris; epidemiologija; patogeneza; terapija

nije evidentirano